Dijabetes može oštetiti oči i prije nego što osoba primijeti bilo kakvu promjenu vida. Dugotrajno povišena razina šećera u krvi može oštetiti sitne krvne žile mrežnice, dijela oka koji prima svjetlost i omogućuje stvaranje slike. Posljedica može biti dijabetička retinopatija, jedna od ozbiljnih komplikacija šećerne bolesti koja, ako se ne otkrije i ne liječi pravodobno, može dovesti do oštećenja ili gubitka vida.
Posebno je važno znati da dijabetička retinopatija u početnim stadijima često nema simptoma. Osoba može vidjeti potpuno normalno, a promjene na mrežnici već mogu biti prisutne. Upravo zato redoviti oftalmološki pregledi imaju ključnu ulogu u očuvanju vida osoba koje žive s dijabetesom.
Kako dijabetes utječe na oči?
Dijabetes utječe na oči prvenstveno zbog dugotrajno povišene razine glukoze u krvi, koja s vremenom može oštetiti male krvne žile u mrežnici. Mrežnica je tanki sloj tkiva na stražnjem dijelu oka koji pretvara svjetlosne podražaje u živčane signale koje mozak obrađuje kao sliku.
Kada su krvne žile oštećene, mogu postati propusne, propuštati tekućinu ili krv u okolno tkivo te postupno slabije opskrbljivati mrežnicu kisikom. U uznapredovalim stadijima mogu se stvarati nove, abnormalne krvne žile koje su krhke i sklone krvarenju.
Rizik od oštećenja mrežnice raste s duljinom trajanja dijabetesa, osobito ako su vrijednosti šećera u krvi dugotrajno loše regulirane. Na razvoj i napredovanje bolesti mogu utjecati i povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi te drugi zdravstveni čimbenici.
Dijabetes može povećati rizik i od drugih očnih bolesti, uključujući sivu mrenu i glaukom. Zbog toga je briga o zdravlju očiju važan dio ukupnog liječenja šećerne bolesti.
Što je dijabetička retinopatija?
Dijabetička retinopatija bolest je mrežnice koja nastaje kao posljedica oštećenja njezinih krvnih žila povezanog s dijabetesom. Može se razviti kod osoba s dijabetesom tipa 1 i tipa 2, a njezina težina ovisi o stupnju promjena na mrežnici.
U ranijem stadiju, koji se naziva neproliferativna dijabetička retinopatija, mogu se pojaviti sitna proširenja krvnih žila, mala krvarenja i propuštanje tekućine. Promjene mogu biti blage, ali mogu i napredovati.
U uznapredovalom, proliferativnom stadiju dolazi do stvaranja novih, abnormalnih krvnih žila. One mogu krvariti u staklovinu, prozirnu gelastu tvar koja ispunjava unutrašnjost oka, a ožiljno tkivo koje nastaje može povlačiti mrežnicu i uzrokovati njezino odvajanje.
Posebno važna komplikacija je dijabetički makularni edem, odnosno nakupljanje tekućine u makuli, središnjem dijelu mrežnice odgovornom za oštar vid potreban za čitanje, prepoznavanje lica i uočavanje detalja. Makularni edem može se pojaviti u različitim stadijima dijabetičke retinopatije i uzrokovati smanjenje središnjeg vida.
Koji su simptomi dijabetičke retinopatije?
Najvažnija značajka dijabetičke retinopatije jest da u početku često ne uzrokuje nikakve simptome. Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti različite smetnje vida, ovisno o tome koji je dio mrežnice zahvaćen.
Među mogućim simptomima su:
-
Zamućen ili promjenjiv vid, osobito ako je zahvaćena makula
-
Tamne mrlje ili plutajuće sjene u vidnom polju
-
Poteškoće s čitanjem i prepoznavanjem sitnih detalja
-
Tamnija ili prazna područja u vidnom polju
-
Postupno pogoršanje vida
Ako dođe do krvarenja u staklovinu, osoba može iznenada primijetiti velik broj novih plutajućih mrlja ili znatno zamućenje vida.
Nagli gubitak vida, iznenadna pojava brojnih novih mušica, bljeskova ili tamne zavjese u vidnom polju zahtijevaju hitnu oftalmološku procjenu. Ovi simptomi mogu biti povezani s ozbiljnim komplikacijama na mrežnici i ne treba čekati da spontano prođu.
Može li dijabetička retinopatija postojati bez simptoma?
Da. Dijabetička retinopatija može se razvijati godinama bez primjetnih smetnji vida, osobito u ranijim stadijima bolesti.
To znači da dobar subjektivan vid nije pouzdan pokazatelj zdravlja mrežnice. Osoba može bez problema čitati, voziti i obavljati svakodnevne aktivnosti, a oftalmološkim pregledom već se mogu otkriti promjene na krvnim žilama.
Upravo je zato važno da osobe s dijabetesom ne čekaju pojavu simptoma prije prvog ili sljedećeg pregleda očne pozadine.
Kod dijabetesa tipa 2 pregled mrežnice preporučuje se već pri postavljanju dijagnoze, jer je bolest mogla biti prisutna i prije nego što je otkrivena. Kod odraslih osoba s dijabetesom tipa 1 prvi pregled obično se preporučuje unutar pet godina od postavljanja dijagnoze. Daljnja učestalost pregleda ovisi o nalazu, trajanju bolesti i individualnim čimbenicima rizika.
Ako su promjene već prisutne, oftalmolog može preporučiti češće kontrole, čak i kada osoba još nema simptome.
Može li dijabetes uzrokovati zamućen vid?
Da, dijabetes može uzrokovati zamućen vid, ali nije svako zamućenje vida kod osobe s dijabetesom znak dijabetičke retinopatije.
Promjene razine šećera u krvi mogu privremeno utjecati na ravnotežu tekućine i optička svojstva očne leće, što može dovesti do prolaznog zamućenja vida. Takve smetnje ponekad se pojavljuju kada su vrijednosti glukoze izrazito povišene ili tijekom promjena u regulaciji šećera.
S druge strane, zamućenje vida može biti posljedica dijabetičkog makularnog edema, krvarenja u oku ili drugih bolesti oka.
Ako se vid zamuti iznenada, znatno pogorša ili se pojave nove smetnje, potreban je oftalmološki pregled. Nije preporučljivo automatski pripisivati svaku promjenu vida oscilacijama šećera.
Kako se dijabetička retinopatija otkriva?
Dijabetička retinopatija otkriva se pregledom očne pozadine, pri kojem oftalmolog procjenjuje stanje mrežnice i njezinih krvnih žila. Pregled se često provodi nakon širenja zjenica kapima, što omogućuje detaljniji uvid u unutrašnjost oka.
Prema potrebi se koriste i dodatne dijagnostičke metode. Optička koherentna tomografija (OCT) bezbolna je slikovna pretraga koja prikazuje slojeve mrežnice i posebno je korisna za otkrivanje nakupljanja tekućine u makuli.
Fotografiranje očne pozadine omogućuje dokumentiranje promjena i njihovo praćenje tijekom vremena, dok se u određenim slučajevima provodi fluoresceinska angiografija, pretraga kojom se uz pomoć kontrastnog sredstva procjenjuje cirkulacija u krvnim žilama mrežnice.
Cilj redovitih pregleda nije samo otkriti već nastalo oštećenje vida, nego prepoznati promjene dovoljno rano da se može spriječiti ili usporiti njihovo napredovanje.
Kako se liječi dijabetička retinopatija?
Liječenje dijabetičke retinopatije ovisi o stadiju bolesti, prisutnosti makularnog edema i stupnju ugroženosti vida.
Kod blagih promjena često je najvažnije redovito praćenje stanja mrežnice, uz odgovarajuću kontrolu šećerne bolesti, krvnog tlaka i drugih čimbenika rizika.
Kada su promjene uznapredovale ili ugrožavaju vid, mogu biti potrebni oftalmološki zahvati.
Anti-VEGF terapija uključuje primjenu lijekova injekcijom u oko. Ti lijekovi smanjuju djelovanje čimbenika koji potiče rast abnormalnih krvnih žila i povećava njihovu propusnost. Često se koriste u liječenju dijabetičkog makularnog edema, a u određenim slučajevima i proliferativne retinopatije.
Lasersko liječenje može se primjenjivati kod određenih oblika bolesti, osobito kada postoji rizik od komplikacija povezanih s rastom novih krvnih žila.
Vitrektomija je operacijski zahvat koji može biti potreban kod težih komplikacija, primjerice krvarenja u staklovinu koje se ne povlači ili odvajanja mrežnice uzrokovanog ožiljnim tkivom.
Iako suvremeno liječenje može znatno smanjiti rizik od ozbiljnog gubitka vida, već nastala oštećenja nije uvijek moguće potpuno ukloniti. Zato je rano otkrivanje bolesti posebno važno.
Kako osobe s dijabetesom mogu zaštititi vid?
Najvažnija zaštita vida kod dijabetesa uključuje dobru kontrolu osnovne bolesti i redovite preglede mrežnice.
Održavanje glukoze u krvi unutar individualno dogovorenih ciljnih vrijednosti može smanjiti rizik od razvoja i napredovanja dijabetičke retinopatije. Jednako je važno pratiti krvni tlak i masnoće u krvi, uzimati propisanu terapiju i pridržavati se preporuka liječnika.
Prestanak pušenja, uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost pridonose općem zdravlju krvnih žila te su važan dio skrbi o osobama sa šećernom bolešću.
Redoviti oftalmološki pregledi potrebni su i kada je vid potpuno uredan. Učestalost kontrola određuje se individualno, prema tipu dijabetesa, nalazu mrežnice i drugim čimbenicima rizika.
Zašto je važno otkriti dijabetičku retinopatiju na vrijeme?
Dijabetička retinopatija može se razvijati bez simptoma, a promjene na mrežnici mogu napredovati i dok osoba još uvijek dobro vidi. Upravo zato redoviti oftalmološki pregledi imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti i sprječavanju ozbiljnijih komplikacija.
Dobra regulacija šećera u krvi, kontrola krvnog tlaka i pravodobno liječenje mogu znatno smanjiti rizik od oštećenja vida. Osobe s dijabetesom ne bi trebale čekati pojavu zamućenja ili drugih smetnji vida kako bi obavile pregled očne pozadine. Rano otkrivanje promjena omogućuje pravodobno praćenje i liječenje te povećava izglede za dugoročno očuvanje vida.
Najčešće postavljana pitanja
Može li dijabetička retinopatija nastati i ako dobro vidim?
Da. U početnim stadijima bolest često nema simptoma, zbog čega je pregled mrežnice važan i kada nema nikakvih smetnji vida.
Mogu li osobe s dijabetesom tipa 2 dobiti dijabetičku retinopatiju?
Da. Dijabetička retinopatija može se razviti kod dijabetesa tipa 1 i tipa 2. Rizik ovisi o trajanju bolesti, regulaciji glukoze i drugim čimbenicima.
Koliko često osoba s dijabetesom treba pregledati oči?
U pravilu se provode redoviti pregledi, često jednom godišnje, ali razmak može biti kraći ili dulji ovisno o nalazu i procjeni liječnika. Kod dijabetesa tipa 2 prvi pregled preporučuje se već pri postavljanju dijagnoze.
Može li se dijabetička retinopatija izliječiti?
Liječenjem se može usporiti napredovanje bolesti i smanjiti rizik od gubitka vida, a u nekim slučajevima i poboljšati vid. Međutim, sva oštećenja mrežnice nisu uvijek potpuno reverzibilna.
Je li zamućen vid zbog dijabetesa uvijek trajan?
Nije. Privremene promjene razine glukoze mogu uzrokovati prolazno zamućenje vida. Ipak, zamućen vid može biti i znak ozbiljnijih promjena na mrežnici, zbog čega je važno utvrditi uzrok.
Kada osoba s dijabetesom treba hitno oftalmologu?
Kod naglog gubitka vida, iznenadne pojave brojnih plutajućih mrlja, bljeskova ili tamne zavjese u vidnom polju potrebna je hitna oftalmološka procjena.
Izvori:
