Kratkovidnost ili miopija postaje jedan od najvećih problema s vidom modernog doba. Velika svjetska analiza predviđa da bi do 2050. godine gotovo pet milijardi ljudi moglo biti kratkovidno. Posebno zabrinjava što miopija sve češće počinje u djetinjstvu - a što se pojavi ranije, ima više vremena za napredovanje.
Naočale na licima školaraca danas nisu nikakva rijetkost. Dijete više ne vidi što piše na ploči, približava se televizoru, žmirka dok pokušava pročitati nešto u daljini ili se požali da mu je slika mutna. Odlazak oftalmologu potvrdi kratkovidnost, propišu se naočale i problem se, barem naizgled, riješi.
Ali upravo tu počinje važniji dio priče.
Kod djeteta kojem je utvrđena miopija nije važno samo koliko dioptrija iznosi danas, nego i koliko brzo napreduje te kako se oko mijenja tijekom odrastanja.
Gotovo pet milijardi kratkovidnih do 2050.
Jedna od najcitiranijih analiza globalne pojavnosti miopije obuhvatila je podatke iz 145 studija s ukupno oko 2,1 milijun ispitanika. Procjena autora bila je da je 2000. godine kratkovidno bilo oko 1,4 milijarde ljudi, odnosno 22,9 posto svjetske populacije.
Do 2050. taj bi broj, prema projekciji, mogao porasti na 4,76 milijardi ljudi - gotovo polovicu čovječanstva.
Još je ozbiljniji podatak da bi gotovo milijarda ljudi mogla imati visoku miopiju. (ScienceDirect)
Drugim riječima, minus dioptrija više se ne promatra samo kao vrlo česta refrakcijska pogreška koju riješimo naočalama ili kontaktnim lećama. Stručnjaci danas sve više govore o potrebi ranog prepoznavanja i aktivnog praćenja miopije, posebno kod djece.
Što se zapravo događa kada raste minus?
Kod kratkovidnog oka svjetlost se ne fokusira točno na mrežnici, nego ispred nje, zbog čega udaljeni predmeti izgledaju mutno. Kod djece je posebno važan jedan drugi proces: rast oka u duljinu, odnosno povećanje aksijalne duljine oka.
Kako dijete raste, raste i oko. Ako se oko pretjerano izdužuje, miopija može napredovati. Zato dva djeteta koja danas imaju jednaku dioptriju ne moraju nužno imati jednak rizik daljnjeg razvoja kratkovidnosti.
U suvremenom praćenju miopije zato sama vrijednost dioptrije nije jedini podatak koji oftalmologa zanima.
Zašto je važno spriječiti da -1 postane -5 ili -6?
Roditeljima je najvidljivija posljedica rasta miopije jednostavna: dijete treba sve jače naočale. Medicinski gledano, priča je ipak nešto složenija.
Visoka miopija povezana je s većim rizikom određenih bolesti i promjena na oku tijekom života. Upravo zato cilj suvremenog pristupa nije samo omogućiti djetetu da danas dobro vidi, nego pokušati smanjiti brzinu napredovanja kratkovidnosti i rizik da ona s godinama dosegne visoke vrijednosti.
International Myopia Institute u svojim najnovijim smjernicama naglašava upravo ranije prepoznavanje djece pod povećanim rizikom i individualizirano upravljanje miopijom. Zanimljiv je i njihov zaključak da bi odgađanje samog početka miopije za samo jednu godinu moglo imati velik dugoročni učinak. (Myopia Institute -)
To potpuno mijenja pitanje koje bi roditelji trebali postavljati, ne samo: „Kolika je dioptrija?“ nego i: „Koliki je rizik da će nastaviti rasti?“
Jesu li mobiteli krivi za epidemiju kratkovidnosti?
Najlakše bi bilo okriviti ekrane. Stvarnost je nešto složenija.
International Myopia Institute navodi da je porast miopije u nekim dijelovima svijeta počeo još prije masovne uporabe pametnih telefona i tableta. Povezanost korištenja digitalnih uređaja i miopije postoji u dijelu istraživanja, ali nije dokazano da su ekrani sami po sebi jedini ili glavni uzrok. (Myopia Institute -)
Mnogo je uvjerljivija povezanost s kombinacijom suvremenog načina života: puno vremena provedenog u zatvorenom prostoru, intenzivan rad na blizinu, školovanje i premalo vremena na otvorenom.
A upravo se kod vremena provedenog vani pojavljuje jedan iznenađujuće jednostavan podatak.
Jedna od najboljih stvari za dječje oči ne košta ništa
Boravak na otvorenom jedan je od najbolje dokumentiranih zaštitnih čimbenika za razvoj miopije.
Europske smjernice za upravljanje miopijom navode da je svaki dodatni sat boravka na otvorenom tjedno povezan s približno 2 posto manjim rizikom razvoja kratkovidnosti, dok povećanje vremena provedenog vani na 14 ili više sati tjedno može biti povezano s približno trećinu manjom vjerojatnošću razvoja miopije. (PubMed Central (PMC)
Za djecu školske dobi preporučuje se otprilike jedan do dva sata aktivnosti na otvorenom dnevno, uz zdrave navike rada na blizinu i redovite pauze. (PubMed Central (PMC)
Važna je, međutim, razlika: boravak na otvorenom posebno je koristan u prevenciji nastanka miopije. Kada je kratkovidnost već prisutna i napreduje, samo slanje djeteta van nije zamjena za oftalmološko praćenje i, kada je indicirano, terapiju za kontrolu miopije.
Danas se miopija ne mora samo promatrati
To je možda najveća promjena u pristupu dječjoj kratkovidnosti posljednjih godina.
Nekada se rast minusa uglavnom pratio i, kada bi se dioptrija promijenila, propisivale su se nove naočale. Danas postoje različiti pristupi kojima se kod odgovarajućih pacijenata može pokušati usporiti napredovanje miopije.
Velika sustavna analiza objavljena 2025. obuhvatila je 74 randomizirana klinička istraživanja i više od 12.000 djece i adolescenata. Rezultati potvrđuju učinkovitost više različitih pristupa kontroli miopije, uključujući posebno dizajnirane naočalne leće, ortokeratologiju i određene farmakološke pristupe. Izbor metode pritom ovisi o djetetu, dobi, nalazu, brzini progresije i drugim individualnim čimbenicima. (PubMed)
Zato je prvo potrebno znati što se s djetetovim okom zapravo događa.
Dioptrija je samo jedan dio priče
U Poliklinici Vukas kod djece se za detaljniju procjenu i praćenje kratkovidnosti koristi OCULUS Myopia Master, dijagnostički sustav koji objedinjuje tri važna mjerenja: refrakciju, zakrivljenost rožnice i, posebno važno, aksijalnu duljinu oka.
Upravo praćenje aksijalne duljine omogućuje liječniku da ne gleda samo promjenu broja na receptu za naočale, nego i način na koji oko raste.
Na temelju nalaza, dobi djeteta, obiteljske anamneze i dosadašnje progresije moguće je procijeniti rizik te odrediti individualni plan praćenja i, kada je potrebno, kontrole miopije.
Poliklinika Vukas u sklopu dječje oftalmologije provodi pregled za kontrolu miopije koji uključuje dječji oftalmološki pregled, Myopia Master analizu i personalizirani plan tretmana kratkovidnosti.
Kada dijete treba odvesti na pregled?
Pregled ne treba čekati tek do trenutka kada dijete kaže da ne vidi ploču.
Posebnu pozornost vrijedi obratiti ako jedan ili oba roditelja imaju miopiju, ako dijete žmirka gledajući u daljinu, približava se televizoru, sjedi vrlo blizu ekrana, teško čita udaljene natpise ili mu se već utvrđena minus dioptrija mijenja iz godine u godinu.
Kod djece se određivanje dioptrije razlikuje od običnog „čitanja slova“. Zbog snažne sposobnosti akomodacije za objektivno određivanje refrakcije često je potrebno proširiti zjenice kapima kako bi se dobila stvarna vrijednost dioptrije.
A kod već potvrđene miopije važnost redovitih kontrola još je veća. Jer pitanje više nije samo vidi li dijete dobro s novim naočalama, puno važnije pitanje glasi: Hoće li njegov minus sljedeće godine biti isti - ili će nastaviti rasti?
U vremenu u kojem bi do 2050. gotovo svaki drugi stanovnik planeta mogao biti kratkovidan, odgovor na to pitanje postaje sve važniji dio brige o zdravlju dječjih očiju.
Članak je nastao u suradnji s Poliklinikom Vukas.
