Vid vam se zamuti pa ponovno izoštri? Evo što sve može biti uzrok

Zamućen vid nije bolest, nego simptom koji može imati mnogo različitih uzroka. Ponekad je razlog jednostavan, poput nekorigirane dioptrije, suhog oka ili dugotrajnog gledanja u ekran. U drugim situacijama, osobito kada se pojavi naglo zamućenje vida, gubitak dijela vidnog polja, bljeskovi, mnogo novih mušica, jaka bol ili neurološki simptomi, potrebna je brza medicinska procjena.

Važno je obratiti pozornost na to je li se vid zamutio postupno ili iznenada, traje li zamućenje stalno ili povremeno, zahvaća li jedno ili oba oka te postoje li dodatni simptomi. Upravo te informacije liječniku mogu pomoći u pronalaženju uzroka.

Zašto mi se muti vid?

Najčešći uzroci zamućenog vida uključuju refrakcijske pogreške poput kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma te suho oko, ali uzrok može biti i promjena na rožnici, očnoj leći, mrežnici ili drugim dijelovima oka.

Refrakcijske pogreške nastaju kada oblik oka ne omogućuje pravilno fokusiranje svjetlosti na mrežnicu. Zbog toga predmeti mogu izgledati mutno na daljinu, na blizinu ili na svim udaljenostima.

Način na koji se zamućenje pojavljuje često daje važne tragove. Postupno pogoršanje vida tijekom mjeseci nije ista situacija kao vid koji se iznenada zamuti u nekoliko minuta.

Što može uzrokovati postupno zamućenje vida?

Postupno zamućenje vida najčešće nije hitno stanje, ali ga treba pregledati kako bi se utvrdio uzrok i spriječilo daljnje pogoršanje ako postoji očna bolest.

Jedan od najčešćih razloga je promjena dioptrije.

Kod kratkovidnosti udaljeni predmeti postaju mutniji, dok je vid na blizinu obično bolji. Kod dalekovidnosti mogu se javiti poteškoće s fokusiranjem, osobito na blizinu, dok astigmatizam može uzrokovati zamućenu ili iskrivljenu sliku na različitim udaljenostima.

Nakon približno 40. godine postupno se razvija i prezbiopija, odnosno dobno smanjenje sposobnosti oka da jasno fokusira predmete na blizinu.

Postupno zamućenje može se pojaviti i kod drugih stanja. Primjerice, kod katarakte ili sive mrene očna leća postupno postaje zamućenija pa vid može izgledati mutno ili maglovito, boje manje intenzivno, a svjetla noću mogu više smetati.

Kod osoba s dijabetesom promjene vida mogu biti povezane i s dijabetičkom retinopatijom, odnosno oštećenjem krvnih žila mrežnice. Zato postupno pogoršanje vida ne treba automatski pripisivati samo godinama ili potrebi za novim naočalama.

Zašto se vid zamuti pa ponovno izoštri?

Povremeno zamućen vid koji se nakon treptanja, odmora ili promjene fokusa ponovno razbistri često može biti povezan sa suhim okom ili dugotrajnim radom na blizinu.

Površina oka prekrivena je tankim slojem suza koji nazivamo suzni film. On nije važan samo za vlaženje oka, nego stvara i glatku optičku površinu potrebnu za jasan vid.

Ako suzni film postane nestabilan, slika može postati mutna. Nakon nekoliko potpunih treptaja može se ponovno izoštriti.

Povremeno zamućenje mogu uzrokovati i:

• dugotrajan rad za računalom

• kontaktne leće

• suh ili klimatiziran prostor

• promjene u fokusiranju nakon dugog rada na blizinu

• nekorigirana ili neodgovarajuća dioptrija

• migrena s vidnim simptomima

Ako se povremeno zamućen vid učestalo vraća, traje sve dulje ili se pojavljuje bez jasnog razloga, preporučljivo je napraviti pregled.

Može li suho oko uzrokovati zamućen vid?

Suho oko može uzrokovati zamućen vid, osobito ako se vid nakratko poboljša nakon treptanja.

Suho oko nastaje kada oko ne proizvodi dovoljno suza ili kada suze ne funkcioniraju dovoljno dobro da bi površina oka ostala stabilna i vlažna.

Osim mutnog vida mogu se pojaviti:

• peckanje

• žarenje

• osjećaj pijeska u očima

• crvenilo

• osjetljivost na svjetlost

• pojačano suzenje

Iako zvuči neobično, suho oko može izazvati i pojačano suzenje jer nadražena površina oka potiče refleksno stvaranje suza.

Ako se zamućenje razbistri nakon nekoliko treptaja pa se ponovno pojavi nakon duljeg gledanja u ekran, nestabilan suzni film jedan je od mogućih razloga.

Zašto se vid zamuti nakon gledanja u ekran?

Zamućen vid nakon dugotrajnog korištenja računala ili mobitela najčešće je prolazan i može biti povezan s digitalnim naprezanjem očiju i suhoćom površine oka.

Tijekom koncentriranog gledanja u ekran trepćemo rjeđe i dio treptaja može biti nepotpun. Suzni film zbog toga postaje manje stabilan, a oči mogu početi peći, osjećati se suho i povremeno vidjeti mutnije.

Istodobno nekoliko sati održavamo fokus na vrlo sličnoj udaljenosti. Nakon toga nekim je ljudima potrebno kratko vrijeme da ponovno jasno fokusiraju udaljene predmete.

To nije isto što i trajno oštećenje oka zbog računala.

Pomažu redovite pauze od gledanja na blizinu, potpuno treptanje, smanjenje odsjaja i pravilno postavljen monitor. Ako se zamućenje ne povlači nakon odmora ili postaje sve izraženije, nije dobro pretpostaviti da je za sve kriv ekran.

Zašto jedno oko vidi mutnije?

Mutan vid na jedno oko može imati jednostavan uzrok, poput različite dioptrije između očiju ili suhoće, ali novonastalo zamućenje samo jednog oka treba shvatiti ozbiljnije, osobito ako se pojavilo naglo.

Ljudi često ne primijete odmah da jedno oko vidi slabije jer drugo oko djelomično nadoknađuje razliku. Ponekad problem postane očit tek kada slučajno prekrijemo jedno oko.

Mogući razlozi zbog kojih jedno oko vidi mutnije uključuju:

• različitu dioptriju između očiju

• astigmatizam

• suho oko

• problem s kontaktnom lećom

• promjene na rožnici

• kataraktu

• bolesti mrežnice

• upalne bolesti oka

• bolesti vidnog živca

Sam simptom nije dovoljan za određivanje uzroka.

Ako primijetite da jedno oko odjednom vidi značajno mutnije, osobito ako je prisutan dio vidnog polja koji nedostaje, bljeskovi, nove mušice ili bol, potreban je brz pregled.

Kada je naglo zamućenje vida zabrinjavajuće?

Naglo zamućenje vida razlikuje se od postupne promjene dioptrije i ne treba ga ignorirati.

Posebno je važno reagirati ako se vid promijeni tijekom nekoliko minuta ili sati, ako je zahvaćeno samo jedno oko ili ako postoje dodatni simptomi.

Jedan od hitnih uzroka može biti odvajanje mrežnice. Mrežnica je sloj živčanog tkiva na stražnjem dijelu oka koji prima svjetlosne podražaje. Ako se odvoji od svoje normalne podloge, može doći do trajnog gubitka vida ako se stanje ne liječi na vrijeme.

Karakteristični znakovi uključuju:

• naglu pojavu velikog broja novih mušica

• bljeskove svjetlosti

• tamnu sjenu

• osjećaj „zavjese“ koja se širi preko vidnog polja

• naglo pogoršanje vida

Odvajanje mrežnice medicinski je hitno stanje i zahtijeva neposrednu oftalmološku procjenu.

Zamućen vid uz crveno i bolno oko

Zamućenje vida praćeno jakom boli i crvenilom oka nije tipično za običan umor očiju i zahtijeva brzu procjenu.

Takvu kombinaciju simptoma mogu uzrokovati različita stanja, uključujući infekcije i upalne bolesti oka te nagli porast očnog tlaka.

Kod akutnog glaukoma zatvorenog kuta mogu se pojaviti jaka bol, crvenilo, zamućen vid, krugovi ili aureole oko svjetla, glavobolja, mučnina i povraćanje. Takvi naglo nastali simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Osobito oprezne trebaju biti osobe koje nose kontaktne leće. Bolno i crveno oko uz pogoršanje vida kod korisnika kontaktnih leća zahtijeva brzu procjenu zbog mogućnosti ozbiljne infekcije rožnice.

Može li migrena uzrokovati zamućen vid?

Migrena može biti praćena prolaznim vidnim simptomima, ali nisu sve iznenadne smetnje vida migrena.

Kod migrene s aurom mogu se pojaviti svjetlucanje, cik-cak linije, bljeskovi, slijepa područja ili druge privremene promjene vida. Simptomi se mogu javiti prije glavobolje, zajedno s njom, a ponekad i bez izražene glavobolje.

Prvu epizodu nove ili neobične smetnje vida nije dobro samostalno proglasiti migrenom, osobito ako se radi o gubitku ili značajnom zamućenju vida na samo jednom oku. Nova smetnja vida zahtijeva procjenu kako bi se isključili drugi uzroci.

Zamućen vid i neurološki simptomi

Nagla promjena vida može ponekad biti dio neurološkog hitnog stanja.

Ako se naglo zamućenje ili gubitak vida pojavi zajedno sa slabošću ili utrnulošću jedne strane tijela, spuštenim kutom usana, problemima s govorom, zbunjenošću, gubitkom ravnoteže ili iznenadnom izrazito jakom glavoboljom, potrebno je odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

Nagla smetnja vida jedan je od mogućih znakova moždanog udara, osobito kada se pojavljuje zajedno s drugim neurološkim simptomima.

Čak i ako takvi simptomi nestanu nakon nekoliko minuta, ne treba ih ignorirati jer prolazni simptomi mogu biti povezani s tranzitornom ishemijskom atakom, odnosno TIA-om.

Kada je zamućen vid hitno stanje?

Hitnu medicinsku procjenu potrebno je potražiti kod naglog gubitka ili izrazitog pogoršanja vida te kada zamućenje prate drugi alarmantni simptomi.

Ne čekajte redoviti termin za pregled ako se pojavi:

• nagli gubitak vida na jednom ili oba oka

• naglo i značajno zamućenje vida

• mnogo novih mušica i bljeskova

• sjena ili „zavjesa“ u vidnom polju

• jaka bol u oku

• izrazito crveno i bolno oko uz promjenu vida

• zamućenje vida uz jaku glavobolju i mučninu

• promjena vida nakon ozbiljne ozljede oka

• zamućenje ili gubitak vida uz slabost, utrnulost, smetnje govora, zbunjenost ili probleme s ravnotežom

Nagli potpuni gubitak vida i nagla jaka bol u oku smatraju se stanjima koja zahtijevaju neposrednu hitnu procjenu.

Kada napraviti pregled vida ako zamućenje nije naglo?

Ako se vid mijenja postupno, pregled je preporučljiv kada primijetite da:

• sve teže čitate udaljene natpise

• morate približavati tekst ili mobitel

• jedno oko stalno vidi slabije od drugoga

• zamućenje se često vraća

• vid ostaje mutan i nakon odmora

• češće škiljite kako biste izoštrili sliku

• noću vidite značajno slabije

• imate problema s vožnjom zbog mutne slike ili blještanja

• postoje peckanje, suhoća ili osjećaj pijeska koji se ponavljaju

• postojeća korekcija naočalama ili kontaktnim lećama više ne daje jasan vid

Pregledom se može utvrditi je li potrebna nova korekcija vida ili iza simptoma postoji drugo stanje oka.

Što pratiti prije pregleda?

Kod zamućenog vida korisno je obratiti pozornost na nekoliko detalja jer oni mogu pomoći pri dijagnostici.

Pokušajte zapamtiti kada je problem počeo, je li nastao naglo ili postupno te zahvaća li jedno ili oba oka. Važno je i pojavljuje li se stalno ili samo u određenim situacijama, primjerice nakon rada za računalom, tijekom vožnje noću ili nakon buđenja.

Obratite pažnju i na to poboljšava li se vid nakon treptanja te postoje li bljeskovi, mušice, bol, crvenilo, glavobolja ili dvostruki vid.

Ipak, kod naglih ili ozbiljnih simptoma ne treba odgađati pregled kako biste nekoliko dana „pratili što će se dogoditi“.