Mobitel koji ste prije bez problema čitali na uobičajenoj udaljenosti odjednom počinjete držati sve dalje. Sitna slova na deklaracijama postaju naporna, a za čitanje jelovnika u slabijem osvjetljenju treba vam više svjetla. Najčešći razlog takvih promjena nakon 40. godine je prezbiopija - normalna dobna promjena zbog koje oko postupno gubi sposobnost jasnog fokusiranja na blizinu.
Prezbiopija nije bolest i ne znači da su oči „oslabjele“ zbog korištenja mobitela ili računala. Prirodna očna leća s godinama postaje manje fleksibilna pa se teže prilagođava gledanju bliskih predmeta. Promjene se najčešće počinju primjećivati tijekom 40-ih, a mogu se korigirati naočalama, kontaktnim lećama i, kod odabranih osoba, određenim kirurškim metodama.
Što je prezbiopija?
Prezbiopija je dobno smanjenje sposobnosti oka da fokusira predmete na blizinu. Nastaje postupno kako prirodna očna leća postaje tvrđa i manje fleksibilna.
Kada smo mlađi, leća može mijenjati svoj oblik kako bismo jasno vidjeli predmet koji se nalazi blizu, primjerice tekst u knjizi ili na mobitelu. Taj proces naziva se akomodacija.
Pri gledanju udaljenog predmeta potrebno je manje akomodacije. Kada pogled prebacimo na nešto blizu, očni sustav mijenja oblik leće kako bi svjetlost ponovno pravilno fokusirao na mrežnicu.
S godinama ta sposobnost postupno slabi. Leća više ne može dovoljno učinkovito promijeniti oblik pa bliski predmeti postaju mutniji.
Kada počinje prezbiopija?
Promjene povezane s prezbiopijom razvijaju se postupno, a većina ljudi počinje ih primjećivati tijekom 40-ih godina života.
U početku se problem može primjećivati samo u određenim situacijama. Primjerice, sitna slova možete još uvijek pročitati, ali trebate više svjetla ili osjećate da se oči brže umaraju.
S vremenom udaljavanje teksta postaje sve izraženije i može se javiti potreba za korekcijom.
Koji su prvi simptomi prezbiopije?
Jedan od najprepoznatljivijih prvih znakova je potreba da tekst udaljite od očiju kako biste ga jasnije pročitali.
Mogu se pojaviti:
-
slabiji vid na blizinu
-
potreba za udaljavanjem mobitela ili knjige
-
sitna slova koja postaju teže čitljiva
-
potreba za jačim osvjetljenjem tijekom čitanja
-
zamaranje očiju pri radu na blizinu
-
glavobolja nakon duljeg čitanja
-
poteškoće s čitanjem sitnog teksta u slabijem osvjetljenju
Zašto nakon 40. udaljavamo mobitel od očiju?
Udaljavanjem mobitela smanjujemo količinu fokusiranja koju oko mora napraviti kako bi tekst izgledao jasno.
Zato se u početnoj fazi prezbiopije problem može privremeno „riješiti“ jednostavnim ispružanjem ruke. Tekst koji je mutan na 25 ili 30 centimetara može ponovno postati čitljiv kada ga pomaknete na 40 ili 50 centimetara.
No postoji jedan vrlo praktičan problem – ruke nisu beskonačno duge.
Kako sposobnost akomodacije nastavlja slabjeti, udaljavanje teksta više nije dovoljno i tada se obično pojavljuje potreba za odgovarajućom korekcijom.
Je li prezbiopija isto što i dalekovidnost?
Prezbiopija i dalekovidnost nisu isto stanje, iako obje mogu uzrokovati poteškoće s gledanjem na blizinu.
Dalekovidnost ili hipermetropija refrakcijska je pogreška povezana s optičkom građom oka. Kod nje se svjetlost bez odgovarajuće korekcije ne fokusira pravilno na mrežnicu. Osoba može biti dalekovidna od mlađe životne dobi.
Prezbiopija, s druge strane, nastaje zbog dobnih promjena prirodne očne leće i postupnog gubitka sposobnosti akomodacije. Ona se razvija tijekom života bez obzira na to je li osoba prethodno bila kratkovidna, dalekovidna ili nije trebala nikakvu korekciju.
Zbog sličnog simptoma prezbiopija se ponekad naziva staračka dalekovidnost, ali taj izraz može stvoriti dojam da su prezbiopija i hipermetropija ista stvar. Medicinski se radi o različitim mehanizmima.
Što ako sam prije bio kratkovidan?
Kratkovidna osoba također razvija prezbiopiju. Razlika je u tome što neki kratkovidni ljudi nakon 40. godine otkriju da im je bez naočala još uvijek relativno lako čitati na određenoj udaljenosti.
To ne znači da su izbjegli prezbiopiju. Njihova postojeća kratkovidnost jednostavno mijenja način na koji doživljavaju slabiji vid na blizinu.
Osoba koja cijeli život nije nosila naočale može, s druge strane, prvi put upravo tijekom 40-ih primijetiti da joj za čitanje treba korekcija.
Zašto je čitanje teže navečer?
Prezbiopija često postaje uočljivija pri slabijem osvjetljenju.
Zato osoba može tijekom dana relativno dobro čitati mobitel, a navečer u slabije osvijetljenom restoranu sitna slova na jelovniku odjednom postaju problem.
Jače i pravilno usmjereno svjetlo može olakšati čitanje u početnim fazama. National Eye Institute među praktičnim mjerama navodi upravo povećavanje veličine teksta i korištenje jačeg svjetla za čitanje.
Takve prilagodbe mogu pomoći da lakše vidite, ali ne zaustavljaju razvoj prezbiopije.
Može li se prezbiopija spriječiti?
Prezbiopija je normalan dio starenja oka i ne postoji dokazani način kojim se može spriječiti prirodni gubitak sposobnosti fokusiranja na blizinu.
Vježbe za oči, češće čitanje, izbjegavanje mobitela ili određena prehrana ne mogu prirodnoj leći vratiti fleksibilnost koju je imala u mlađoj dobi.
To ne znači da zdravlje očiju nije važno. Redoviti pregledi, zaštita očiju od ozljeda, kontrola kroničnih bolesti i zdrave životne navike važni su za očuvanje vida općenito, ali prezbiopija će se s godinama razviti kod praktički svih ljudi.
Kako se prezbiopija korigira?
Prezbiopiju je moguće korigirati na više načina, a najbolja opcija ovisi o postojećoj dioptriji, potrebama tijekom dana, poslu, načinu života i zdravlju očiju.
Cilj korekcije nije „izliječiti“ dobnu promjenu leće, nego omogućiti jasniji vid na udaljenostima na kojima vam je potreban.
Naočale za čitanje
Naočale za čitanje najjednostavniji su oblik korekcije prezbiopije kod osoba kojima je pomoć potrebna prvenstveno za gledanje na blizinu.
Stavljaju se tijekom čitanja, rada s mobitelom ili drugih aktivnosti na maloj udaljenosti, a skidaju kada osoba ponovno gleda u daljinu.
Dostupne su i gotove naočale za čitanje, ali one imaju jednaku jakost na oba oka. Ako postoji različita dioptrija između očiju, astigmatizam ili drugi problem s vidom, individualno određena korekcija može biti prikladnija. Redoviti pregled očiju važan je i ako osoba bez problema koristi gotove naočale za čitanje.
Progresivne naočale
Progresivne leće omogućuju različitu korekciju kroz različite dijelove iste naočalne leće.
Gornjim dijelom u pravilu se gleda u daljinu, srednji dio koristi se za srednje udaljenosti poput monitora, a donji za čitanje i druge aktivnosti na blizinu.
Prednost je što nije potrebno stalno mijenjati više pari naočala, iako je nekim osobama potrebno razdoblje prilagodbe.
Bifokalne i druge multifokalne naočale
Bifokalne naočale imaju odvojene zone za gledanje na daljinu i blizinu. Za razliku od progresivnih leća, prijelaz između njih obično je jasno definiran.
Postoje i druge multifokalne opcije koje se mogu prilagoditi potrebama osobe, primjerice radu za računalom.
Kontaktne leće
Prezbiopija se može korigirati i kontaktnim lećama.
Multifokalne kontaktne leće dizajnirane su tako da omogućuju gledanje na više udaljenosti. Druga mogućnost je monovision, kod kojeg se jedno oko prvenstveno korigira za daljinu, a drugo za blizinu.
Takav pristup ne odgovara svima. Monovision može utjecati na percepciju dubine i određene vidne zadatke, pa se prije trajne odluke obično procjenjuje koliko se osoba dobro prilagođava takvoj korekciji.
Kirurške mogućnosti
Postoje i kirurški pristupi kojima se kod odabranih pacijenata može smanjiti ovisnost o naočalama za blizinu.
Mogućnosti ovise o dobi, postojećoj dioptriji, stanju rožnice i očne leće, drugim očnim bolestima te očekivanjima osobe. Neki postupci koriste princip monovisiona, dok se kod zamjene prirodne očne leće mogu koristiti različite vrste intraokularnih leća.
Nijedno kirurško rješenje nije idealno za svaku osobu. Prednosti poput manje ovisnosti o naočalama potrebno je odvagnuti u odnosu na moguće kompromise u kvaliteti vida, kontrastu, noćnom vidu i druge rizike zahvata. Stručni izvori zato naglašavaju individualan odabir metode korekcije.
Jesu li naočale za čitanje znak da će oči postati još slabije?
Nošenje naočala za čitanje ne čini oči slabijima i ne ubrzava prezbiopiju.
Naočale samo mijenjaju način na koji se svjetlost fokusira kako biste dok ih nosite jasnije vidjeli. One ne mijenjaju oko niti uzrokuju njegovu „ovisnost“ o naočalama.
Razlog zbog kojeg ljudi često imaju dojam da im nakon početka nošenja naočala vid nastavlja slabjeti jest taj što se prezbiopija prirodno mijenja s godinama.
Drugim riječima, promjena bi se događala i da naočale niste počeli nositi.
Treba li kupiti naočale za čitanje ili prvo napraviti pregled?
Ako prvi put primjećujete slab vid na blizinu, posebno nakon 40. godine, vrlo je moguće da se radi o prezbiopiji. Ipak, pregled je korisna prilika da se potvrdi uzrok i provjeri cjelokupno zdravlje očiju.
To je osobito važno ako:
-
jedno oko vidi slabije od drugoga
-
imate i zamućen vid na daljinu
-
slika je iskrivljena
-
imate česte glavobolje ili izraženo naprezanje očiju
-
već nosite naočale ili kontaktne leće
-
dugo niste bili na pregledu
-
imate druge očne ili kronične bolesti
Pregledom se može utvrditi kolika je korekcija potrebna za blizinu te postoji li istodobno kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam.
Kada promjena vida nije tipična za prezbiopiju?
Prezbiopija se razvija postupno, tijekom godina. Nagla ili velika promjena vida nije tipičan način na koji se prezbiopija pojavljuje.
Ako se vid iznenada značajno zamuti, naglo izgubite vid na jednom ili oba oka, primijetite novu sjenu ili „zavjesu“ u vidnom polju, velik broj novih mušica i bljeskova ili imate jaku bol u oku, potrebna je brza medicinska procjena.
Takve simptome ne treba pripisivati godinama ili potrebi za jačim naočalama za čitanje.
