Preko dana vidite sasvim dobro, ali čim sjednete u automobil navečer situacija se mijenja. Prometni znakovi više nisu jednako jasni, svjetla automobila smetaju, teže uočavate pješake i imate osjećaj da morate ulagati više napora kako biste jasno vidjeli cestu. Slab vid noću može biti posljedica samih uvjeta slabog osvjetljenja, ali ga mogu dodatno pogoršati nekorigirana dioptrija, astigmatizam, suho oko, mrena i druge promjene oka.
Vid u mraku zahtjevniji je jer imamo manje svjetlosti i teže razlikujemo predmete slabog kontrasta. Zato problem koji se preko dana gotovo ne primjećuje noću može postati puno izraženiji. Istraživanja pokazuju da se vidne sposobnosti tijekom noćne vožnje smanjuju u odnosu na dnevne uvjete, osobito uz postojeće probleme s vidom.
Zašto slabije vidimo noću?
U uvjetima slabog osvjetljenja oko ima manje dostupne svjetlosti, a razlikovanje detalja i predmeta slabog kontrasta postaje teže.
Danju prometni znak može biti jasno vidljiv jer postoji dovoljno svjetlosti i dobar kontrast između predmeta i njegove okoline. Noću isti predmet može biti puno teže uočiti, osobito ako je slabo osvijetljen ili se nalazi izvan snopa automobilskih svjetala.
Zbog toga osoba može imati urednu vidnu oštrinu tijekom standardnog pregleda, a ipak primjećivati da joj je noćni vid slabiji nego što očekuje.
Istraživanja noćne vožnje pokazuju da vidna oštrina i osjetljivost na kontrast opadaju pri slabijem osvjetljenju te da se poteškoće dodatno povećavaju s dobi i kod osoba s oštećenjem vida.
Zašto su prometni znakovi noću mutniji?
Ako udaljene predmete noću vidite lošije nego tijekom dana, jedan od mogućih razloga je nekorigirana ili nedovoljno korigirana dioptrija.
Čak i manja refrakcijska pogreška koja tijekom dana gotovo ne smeta može postati primjetnija kada su uvjeti osvjetljenja lošiji. Kratkovidnost uzrokuje zamućenje udaljenih predmeta, dok astigmatizam može učiniti sliku mutnom ili iskrivljenom na različitim udaljenostima.
Zbog toga osoba može primijetiti da:
-
kasnije pročita prometni znak
-
mora škiljiti kako bi jasnije vidjela
-
natpisi izgledaju manje oštro
-
rubovi svjetala nisu jasno definirani
-
vožnja zahtijeva više koncentracije nego prije
Istraživanja su pokazala da i relativno mala nekorigirana refrakcijska pogreška može više utjecati na vozačke zadatke noću nego danju.
Može li astigmatizam biti izraženiji noću?
Astigmatizam može stvarati više poteškoća tijekom noćne vožnje, posebno ako nije potpuno korigiran.
Kod astigmatizma svjetlost se ne fokusira jednako u svim smjerovima zbog oblika rožnice ili očne leće. Rezultat može biti mutna ili iskrivljena slika, a oko jakih izvora svjetlosti osoba može primjećivati izraženije blještanje ili nepravilne zrake.
U mraku se zjenica širi kako bi u oko ušlo više svjetlosti. Tada neke optičke nepravilnosti mogu postati uočljivije nego tijekom dana.
U jednom istraživanju korekcija čak i blagog do umjerenog astigmatizma poboljšala je vid pri slabom osvjetljenju te prepoznavanje znakova, uočavanje prepreka i druge zadatke tijekom noćne vožnje.
Ako imate naočale, ali su prošle godine od posljednje kontrole, sve teža vožnja noću može biti jedan od razloga da ponovno provjerite dioptriju.
Zašto mi smetaju svjetla automobila?
Svjetla nadolazećih automobila prirodno stvaraju blještanje, ali izrazito smetanje može biti povezano s refrakcijskom pogreškom, suhim okom ili promjenama očne leće poput mrene.
Problem je osobito izražen kada se oko mora neprestano prilagođavati između vrlo tamne okoline i snažnog izvora svjetlosti.
Osoba tada može opisivati:
-
jako blještanje farova
-
aureole oko izvora svjetlosti
-
„razlijevanje” svjetla
-
zvjezdaste zrake oko farova
-
privremeno otežano gledanje nakon prolaska vozila
Takve smetnje nisu specifične samo za jednu očnu bolest. Refrakcijske pogreške mogu biti povezane s blještanjem i aureolama oko jakih svjetala, dok su kod mrene karakteristični problemi s noćnim vidom, osjetljivost na svjetlost i dojam da su farovi pretjerano jaki.
Može li suho oko pogoršati noćni vid?
Suho oko može uzrokovati prolazno zamućenje vida i blještanje, zbog čega nekim osobama vožnja noću postaje neugodnija.
Suzni film čini prvi dio optičke površine kroz koju svjetlost ulazi u oko. Kada nije stabilan, kvaliteta slike može varirati između treptaja.
Uz zamućen vid noću mogu se pojaviti:
-
peckanje
-
osjećaj pijeska u očima
-
suhoća
-
crvenilo
-
osjetljivost na svjetlost
-
vid koji se nakratko popravi nakon treptanja
Istraživanja također pokazuju da nestabilan suzni film može biti povezan s blještanjem i promjenjivom kvalitetom vida te poteškoćama tijekom noćne vožnje.
Ako vam se slika tijekom vožnje povremeno zamuti, a nakon nekoliko treptaja postane jasnija, suho oko može biti jedan od mogućih razloga.
Kada je uzrok mrena?
Mrena ili katarakta jedan je od važnih uzroka postupnog pogoršanja noćnog vida, posebno u starijoj životnoj dobi.
Kod mrene očna leća postupno gubi prozirnost. Zbog toga svjetlost više ne prolazi kroz oko jednako jasno, a osoba može primijetiti da joj je slika mutnija ili manje kontrastna.
Tipični simptomi mogu uključivati:
-
zamućen ili maglovit vid
-
slabiji vid noću
-
osjetljivost na jaka svjetla
-
aureole oko svjetala
-
izraženo blještanje farova
-
slabiji doživljaj boja
Mrena obično napreduje postupno. Zato osoba često prvo primijeti da joj je sve neugodnije voziti navečer, iako još uvijek relativno dobro funkcionira tijekom dana.
Zašto je noćna vožnja s godinama sve teža?
Dob može igrati ulogu, ali novu ili izraženu promjenu noćnog vida ne treba automatski pripisati starenju.
S godinama se povećava učestalost različitih očnih stanja koja mogu utjecati na kvalitetu vida, uključujući mrenu i suho oko. Osoba također može imati promjenu dioptrije koja još nije korigirana.
Istraživanja pokazuju da stariji vozači općenito imaju više poteškoća s prepoznavanjem predmeta i prometnih znakova u uvjetima slabog osvjetljenja.
Međutim, sama životna dob ne govori što je konkretan uzrok problema. Ako ste prije nekoliko godina bez poteškoća vozili noću, a sada sve češće izbjegavate večernju vožnju zbog vida, vrijedi napraviti pregled.
Je li slab vid noću isto što i noćno sljepilo?
Ne nužno. Izraz noćno sljepilo ili niktalopija opisuje značajne poteškoće s gledanjem u mraku ili pri vrlo slabom osvjetljenju.
To nije zasebna bolest, nego simptom koji se može pojaviti kod različitih očnih stanja.
Velik broj ljudi koji kaže da „lošije vidi noću” zapravo nema pravo noćno sljepilo. Problem može biti puno jednostavniji – primjerice nedovoljno korigirana kratkovidnost, astigmatizam, suho oko ili mrena.
Izražene poteškoće s prilagodbom na mrak mogu se pojaviti i kod određenih bolesti mrežnice, zbog čega značajno pogoršanje noćnog vida zaslužuje oftalmološku procjenu.
Što može pomoći kod vožnje noću?
Prvi korak nije kupnja posebnih „naočala za noćnu vožnju”, nego provjera postoji li problem koji se može korigirati.
Korisno je:
-
redovito provjeravati dioptriju
-
nositi propisanu korekciju tijekom vožnje
-
održavati naočalne leće čistima
-
očistiti unutarnju i vanjsku stranu vjetrobranskog stakla
-
provjeriti jesu li svjetla automobila čista i pravilno usmjerena
-
ne voziti s izrazito suhim ili nadraženim očima ako vid zbog toga nije stabilan
-
napraviti oftalmološki pregled ako se problem postupno pogoršava
Kod osoba s astigmatizmom posebno je važno da je korekcija precizna jer učinak nekorigiranog astigmatizma može postati izraženiji upravo tijekom noćne vožnje.
Pomažu li žute naočale za noćnu vožnju?
Naočale sa žutim ili zatamnjenim lećama često se reklamiraju kao način za smanjenje blještanja tijekom noćne vožnje, ali smanjivanje količine svjetlosti koja dolazi do oka u već tamnim uvjetima nije idealno rješenje.
Mnogo je važnije imati točnu dioptriju, čiste naočalne leće i vjetrobransko staklo te provjeriti postoji li očni problem koji uzrokuje blještanje.
Ako nova korekcija ne riješi poteškoće, oftalmološki pregled može pomoći utvrditi postoji li suho oko, mrena ili neki drugi uzrok.
Kada treba napraviti pregled?
Pregled vida preporučljiv je kada primijetite da se noćni vid promijenio ili da zbog vida počinjete izbjegavati vožnju u mraku.
Pregled posebno ima smisla ako:
-
prometne znakove noću vidite znatno lošije nego prije
-
sve češće škiljite tijekom vožnje
-
svjetla automobila stvaraju izraženo blještanje ili aureole
-
vid je noću zamućen i s postojećim naočalama
-
jedno oko noću vidi primjetno slabije
-
teško uočavate pješake ili prepreke
-
vid povremeno postaje mutan pa se razbistri nakon treptanja
-
poteškoće s noćnim vidom postupno se pogoršavaju
Pregledom se može provjeriti dioptrija, astigmatizam, stanje rožnice i suznog filma, prozirnost očne leće te zdravlje mrežnice i drugih struktura oka.
Naglo pogoršanje ili gubitak vida, nova sjena ili „zavjesa” u vidnom polju, velik broj novih mušica i bljeskova, jaka bol u oku ili crveno oko uz promjenu vida nisu uobičajeni simptomi slabijeg noćnog vida i zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
