Na pregledu bez problema pročitate i najsitnija slova, dioptrija je dobro određena, a vidna oštrina odlična. Ipak, čim padne mrak ili počne kiša, vožnja postaje naporna.
Takve smetnje ne moraju značiti da vam se promijenila dioptrija. Kvaliteta vida ne ovisi samo o tome koliko sitna slova možemo pročitati na dobro osvijetljenoj tablici.
Upravo zato osoba može imati vrlo dobru vidnu oštrinu tijekom standardnog pregleda, a ipak osjećati da joj je vid u svakodnevnim uvjetima daleko od idealnog.
Zašto slabije vidimo u sumrak?
Naše oči nisu jednako učinkovite u svim uvjetima osvjetljenja. Kada dan prelazi u sumrak, vidni sustav mora se prilagoditi na znatno manju količinu svjetlosti. Boje postaju manje izražene, detalje teže uočavamo, a smanjuje se i sposobnost razlikovanja objekata koji se samo malo razlikuju od pozadine.
Upravo je zato sivi automobil na sivoj cesti tijekom kišnog popodneva puno teže uočiti nego isti automobil usred sunčanog dana.
U uvjetima slabijeg osvjetljenja, kakvi su tipični za večernju i noćnu vožnju, mogu se smanjiti i vidna oštrina i kontrastna osjetljivost. Istraživanja pokazuju da su upravo mjerenja vida u takvim uvjetima često bolje povezana s poteškoćama tijekom noćne vožnje nego klasično testiranje vida pri jakom osvjetljenju.
Što je kontrastna osjetljivost?
Najjednostavnije rečeno, kontrastna osjetljivost govori koliko dobro možete razlikovati objekt od njegove pozadine kada razlika između njih nije velika.
Crno slovo na potpuno bijeloj podlozi ima vrlo visok kontrast. Upravo takve uvjete najčešće imamo na klasičnom testu vidne oštrine.
Pješak u tamnoj jakni navečer, rubnik na mokroj cesti, automobil u magli ili prometni znak iza kišnog vjetrobranskog stakla nemaju tako izražen kontrast. Za njihovo uočavanje nije dovoljna samo dobra dioptrija – važna je cjelokupna kvaliteta vida.
Zbog toga osoba može imati vidnu oštrinu 100 posto, a ipak imati smanjenu kontrastnu osjetljivost. Hrvatski stručni radovi također navode da ispitivanje kontrastne osjetljivosti može otkriti smetnje vidne funkcije koje standardno mjerenje vidne oštrine ne pokazuje.
Zašto je vid po kiši još lošiji?
Kiša stvara gotovo savršene uvjete da i manje smetnje vida postanu puno primjetnije.
Nebo je tamnije, ukupna količina svjetlosti manja, a mokra cesta reflektira svjetla vozila, semafora i ulične rasvjete. Istodobno gledamo kroz vjetrobransko staklo prekriveno kapljicama vode, dok brisači i odsjaji dodatno mijenjaju sliku.
Rezultat je manji kontrast između ceste, vozila, pješaka i drugih objekata, uz više refleksija i blještanja.
Ako vam je kontrastna osjetljivost nešto slabija, možda to tijekom sunčanog dana uopće nećete primijetiti. Kišna večer vrlo brzo pokaže razliku.
Blještanje svjetala noću - zašto nekima smeta više?
Gotovo svima smeta kada nam automobil iz suprotnog smjera zasvijetli izravno u oči, ali kod nekih je ljudi taj osjećaj puno izraženiji.
U mraku se zjenica širi kako bi u oko ušlo više svjetlosti. Kada se iznenada pojavi snažan izvor svjetla, poput automobilskih farova, oku treba vremena da se ponovno prilagodi.
Svjetlost se pritom u oku može raspršivati, što stvara blještanje, aureole oko izvora svjetlosti ili osjećaj kao da je preko slike spušten lagani veo.
Istraživanja noćne vožnje pokazala su da blještanje može značajno smanjiti sposobnost uočavanja objekata i pješaka. U jednom istraživanju kod starijih vozača prisutnost blještanja smanjila je detekciju pješaka za 38 posto.
Može li astigmatizam pogoršati vid noću?
Može, posebno ako korekcija nije potpuno precizna.
Manje refrakcijske pogreške koje tijekom dana gotovo ne primjećujemo mogu postati izraženije u slabijem osvjetljenju. Kada se zjenica proširi, svjetlost prolazi kroz veće područje optičkog sustava oka pa određene nepravilnosti mogu postati primjetnije.
Kod astigmatizma se to može manifestirati kao razlijevanje svjetla, zamućenje, zvjezdasti odsjaji oko farova ili manje jasni obrisi predmeta.
Zato kod novih problema s noćnom vožnjom ima smisla prvo provjeriti je li postojeća korekcija još uvijek odgovarajuća. Ponekad je potrebno vrlo malo korigirati dioptriju ili cilindar da bi se subjektivna kvaliteta vida poboljšala.
Zašto loše vidim po mraku ako mi je dioptrija dobra?
Ako je dioptrija pravilno korigirana, uzroci mogu biti različiti i ne mora svaki od njih značiti bolest oka.
Kontrastna osjetljivost prirodno se mijenja s dobi, a istraživanja pokazuju da se sposobnost gledanja pri slabom osvjetljenju i uz blještanje postupno smanjuje kako starimo.
Problem mogu dodatno naglasiti suho oko, promjene na rožnici, početna mrena te pojedine bolesti mrežnice ili vidnog živca.
Posebno je zanimljiva početna mrena. Osoba još uvijek može dobro čitati slova na tabli, dok joj vožnja noću postaje sve neugodnija. Katarakta može smanjiti kontrastnu osjetljivost i povećati osjetljivost na blještanje, a smetnje mogu biti prisutne i kada je standardna vidna oštrina još relativno dobra.
Kako se testira kontrastna osjetljivost?
Test kontrastne osjetljivosti razlikuje se od klasične tablice za određivanje vidne oštrine.
Umjesto izrazito crnih znakova na bijeloj podlozi koriste se znakovi ili uzorci čiji je kontrast postupno sve manji. Cilj je utvrditi koliko malu razliku između objekta i pozadine osoba još može prepoznati.
Postoje različiti načini testiranja, među kojima su tablice poput Pelli-Robson testa i uređaji koji mogu procjenjivati vid u različitim uvjetima osvjetljenja.
Kod osoba koje se prvenstveno žale na probleme s noćnom vožnjom mogu biti posebno korisne pretrage u mezopskim uvjetima, odnosno pri slabijem osvjetljenju, kao i procjena osjetljivosti na blještanje.
Takvo testiranje ne radi se nužno kao dio svakog rutinskog pregleda. Ako imate konkretne poteškoće, važno ih je spomenuti tijekom pregleda umjesto samo odgovoriti da s naočalama „vidite dobro“.
Je li loš vid po mraku isto što i noćno sljepilo?
Poteškoće s vožnjom po mraku, smanjena kontrastna osjetljivost i smetnje zbog blještanja vrlo su česte i ne znače automatski da osoba ima noćno sljepilo ili niktalopiju.
Kod pravog noćnog sljepila sposobnost vida u uvjetima slabog osvjetljenja izrazito je smanjena. Ono može biti povezano s različitim bolestima mrežnice i drugim očnim stanjima te zahtijeva oftalmološku obradu.
Ako vam se vid u mraku naglo ili izrazito pogoršao, teško se snalazite i izvan vožnje ili je razlika u odnosu na ranije vrlo velika, nemojte problem pripisati samo godinama ili umoru.
Pomažu li naočale za noćnu vožnju?
Na tržištu se mogu pronaći različite „naočale za noćnu vožnju“, posebno modeli sa žutim ili jantarnim lećama koji obećavaju manje blještanja i bolji kontrast.
Štoviše, svaka zatamnjena leća smanjuje količinu svjetlosti koja dolazi do oka, što nije idealno kada svjetlosti već ima malo.
Ako nosite dioptrijske naočale, puno je važnije da korekcija bude precizna, leće čiste i neoštećene, a kvalitetan antirefleksni sloj može pomoći smanjiti refleksije na samim naočalnim lećama. Ne može, međutim, izliječiti smanjenu kontrastnu osjetljivost niti ukloniti uzrok problema ako se on nalazi u oku.
Kada zbog slabijeg vida u sumrak treba otići na pregled?
Ako vam je vožnja navečer oduvijek bila nešto neugodnija nego tijekom dana, a stanje se ne mijenja, razlog može biti jednostavno način na koji vaš vid funkcionira pri slabijem osvjetljenju.
Pregled je ipak preporučljiv ako primijetite da se situacija postupno pogoršava, blještanje je znatno izraženije nego prije, oko izvora svjetla pojavljuju se nove aureole, vid je zamućen ili postoji velika razlika između jednog i drugog oka.
Posebno nakon 40. i 50. godine vrijedi spomenuti oftalmologu da vam problem predstavlja baš sumrak ili noćna vožnja, čak i kada bez problema pročitate cijelu tablu za provjeru vida.
Standardni test odgovara na pitanje koliko sitan detalj možete vidjeti u idealnim uvjetima. Svakodnevni život postavlja puno zahtjevnije pitanje: koliko dobro vidite kada uvjeti više nisu idealni?
