Ponekad se dogodi da pogledate u ekran, prometni znak ili lice osobe ispred sebe i odjednom primijetite dvije slike umjesto jedne. Nekima se to dogodi kratko i prolazno, dok drugi osjećaj dvostrukog vida opisuju kao izrazito neugodan i zbunjujući simptom koji otežava svakodnevne aktivnosti.
Dvoslike u vidu nisu bolest same po sebi, nego simptom koji može imati više različitih uzroka. Nekad su povezane s umorom ili problemima s očima, ali ponekad mogu upućivati i na ozbiljnija neurološka stanja zbog kojih ih ne treba ignorirati.
Što su zapravo dvoslike?
Dvoslike ili diplopija označavaju stanje u kojem osoba vidi dvije slike jednog objekta. Slike mogu biti jedna pored druge, jedna iznad druge ili dijagonalno pomaknute.
Kod nekih ljudi dvoslike se pojavljuju stalno, dok ih drugi primjećuju samo povremeno, primjerice navečer, tijekom vožnje ili nakon dugog rada za računalom.
Važno je razlikovati pojavljuju li se dvoslike na jednom oku ili na oba oka, jer to često pomaže u otkrivanju uzroka problema.
Dvoslike na jedno oko i na oba oka: koja je razlika?
Ako dvostruki vid ostaje prisutan čak i kada zatvorite jedno oko, riječ je o monokularnoj diplopiji odnosno dvoslikama na jednom oku. Takve dvoslike najčešće su povezane s problemima unutar samog oka, primjerice nepravilnostima rožnice, suhim okom ili početnom mrenom.
S druge strane, ako dvoslike nestanu kada zatvorite jedno oko, radi se o binokularnoj diplopiji. Tada problem najčešće nastaje zbog poremećaja položaja očiju ili koordinacije očnih mišića.
Umor, stres i dugotrajan rad za ekranom
Jedan od češćih razloga povremenih dvoslika danas je zamor očiju. Dugotrajno gledanje u ekran, manjak sna i intenzivan fokus mogu opteretiti očne mišiće, osobito kod osoba koje već imaju manju refrakcijsku grešku ili latentnu razrokost.
Ako se dvoslike pojavljuju pred kraj dana i prolaze nakon odmora, uzrok ponekad može biti upravo zamor vida.
Suho oko i problemi s rožnicom
Kod nekih ljudi dvostruki vid povezan je sa suhim okom. Kada suzni film nije stabilan, slika može postati mutna ili se može pojaviti osjećaj “sjene” uz objekt.
Problemi s rožnicom, poput astigmatizma ili keratokonusa, također mogu uzrokovati dvoslike na jednom oku.
Katarakta ili promjene na očnoj leći
Početna mrena odnosno katarakta može promijeniti način na koji svjetlost prolazi kroz oko. To ponekad dovodi do zamućenog ili dvostrukog vida, osobito noću ili pri gledanju svjetala.
Neurološki uzroci dvoslika
Ovo je razlog zbog kojeg se dvoslike nikada ne bi trebale olako shvatiti.
Iznenadne dvoslike mogu biti povezane s neurološkim poremećajima poput moždanog udara, aneurizme, multiple skleroze ili poremećaja živaca koji pokreću očne mišiće.
Ponekad se uz dvoslike pojavljuju i drugi simptomi poput:
-
spuštenog kapka
-
vrtoglavice
-
slabosti jedne strane tijela
-
poremećaja govora
-
jake glavobolje
-
problema s ravnotežom
U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Dvoslike kod dijabetesa i problema sa štitnjačom
Kod osoba s dijabetesom može doći do oštećenja živaca koji kontroliraju pokrete očiju. To može izazvati iznenadne dvoslike koje se ponekad povuku nakon nekoliko mjeseci.
Problemi sa štitnjačom, osobito Gravesova bolest, također mogu utjecati na očne mišiće i uzrokovati dvostruki vid, osjećaj pritiska iza očiju ili izbuljenost očiju.
Kada dvoslike ne smijete ignorirati?
Povremene i kratkotrajne smetnje vida ne znače nužno ozbiljan problem, ali postoje situacije kada je potreban hitan pregled.
Liječniku se treba odmah javiti ako se dvoslike pojave naglo, ako su praćene neurološkim simptomima ili ako ne prolaze same od sebe.
Posebno treba reagirati ako se uz dvoslike javljaju:
-
jaka glavobolja
-
slabost ili utrnulost
-
smetnje govora
-
bol u oku
-
spušten kapak
-
naglo pogoršanje vida
Kako se dijagnosticiraju dvoslike?
Pregled obično uključuje detaljnu procjenu vida, pokretljivosti očiju i neurološkog statusa. Oftalmolog može provjeriti postoji li problem s rožnicom, očnom lećom, očnim mišićima ili živcima.
U nekim slučajevima potrebne su dodatne pretrage poput:
-
magnetske rezonance (MR)
-
CT-a glave
-
krvnih nalaza
-
neurološkog pregleda
Kod dvoslika je najvažnije pronaći uzrok, jer liječenje ovisi upravo o tome što ih izaziva.
Kako se liječe dvoslike?
Liječenje može biti vrlo jednostavno, ali i složenije, ovisno o uzroku.
Nekima će pomoći nova korekcija naočalama, liječenje suhog oka ili odmor od ekrana. U drugim slučajevima potrebno je liječiti osnovnu bolest, primjerice dijabetes, neurološki poremećaj ili bolest štitnjače.
Ponekad se koriste prizme u naočalama, posebne vježbe za oči ili kirurško liječenje očnih mišića.
Mogu li dvoslike proći same od sebe?
Ponekad mogu, osobito ako su povezane s umorom, prolaznom upalom ili privremenim poremećajem živca. Ipak, iznenadne ili učestale dvoslike uvijek treba shvatiti ozbiljno.
Tijelo ponekad šalje vrlo suptilne znakove da nešto nije u redu, a dvostruki vid definitivno nije simptom koji treba “prespavati pa vidjeti sutra”.
