Suhoća, crvenilo ili bol u očima najčešće imaju mnogo jednostavnije uzroke, od dugog rada za računalom i kontaktnih leća do alergije. Ipak, kod dijela ljudi promjene na očima mogu biti povezane s autoimunom bolešću, a ponekad se pojave i prije nego što je osnovna bolest dijagnosticirana.
Razlog je to što autoimune bolesti ne moraju zahvaćati samo jedan organ. Upalni proces može zahvatiti suzne žlijezde, površinu oka, bjeloočnicu, rožnicu, srednju očnu ovojnicu ili mrežnicu, pa upravo oftalmološki pregled ponekad otkrije znakove koji upućuju na potrebu za daljnjom obradom.
Kako autoimune bolesti mogu utjecati na oči?
Kod autoimunih bolesti imunološki sustav pogrešno reagira na vlastita tkiva. Ovisno o bolesti, posljedica može biti kronična upala ili oštećenje različitih dijelova oka.
Očni simptomi zato nisu uvijek isti. Kod jedne osobe dominantan problem mogu biti suhe oči, dok druga može razviti izrazito crvenilo, bol ili osjetljivost na svjetlo. Kod određenih bolesti mogu biti zahvaćene i dublje strukture oka, što može utjecati na vid.
Zbog toga ponavljajuće ili neuobičajene očne tegobe ponekad zahtijevaju više od samog propisivanja umjetnih suza.
Mogu li suhe oči biti znak autoimune bolesti?
Mogu, ali većina ljudi sa suhim očima nema autoimunu bolest.
Jedna od bolesti kod koje je izražena suhoća očiju posebno karakteristična jest Sjögrenov sindrom. Imunološki sustav kod ove bolesti napada žlijezde koje stvaraju suze i slinu. Zbog toga se uz suhe oči često pojavljuju i suha usta.
Oči mogu peckati, svrbjeti ili stvarati osjećaj pijeska, a vid se može povremeno zamutiti. Ako je suhoća dugotrajna, izražena i praćena drugim simptomima, oftalmolog može preporučiti dodatnu medicinsku obradu.
Koje autoimune bolesti mogu zahvatiti oči?
Očne promjene mogu se pojaviti uz različite sistemske bolesti. Među njima su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus i određene upalne reumatske bolesti.
Reumatoidni artritis može biti povezan sa suhim okom, ali i s upalom bjeloočnice odnosno skleritisom. Lupus također može zahvatiti različite dijelove oka, uključujući krvne žile mrežnice.
Važno je ipak naglasiti da očni simptom sam po sebi ne znači da osoba ima neku od tih bolesti. Dijagnoza se postavlja na temelju ukupne kliničke slike i odgovarajućih pretraga.
Što je uveitis i zašto se povezuje s autoimunim bolestima?
Uveitis je upala srednjeg sloja oka, a ovisno o dijelu oka koji je zahvaćen može uzrokovati crvenilo, bol, osjetljivost na svjetlo, plutajuće mutnine i zamućen vid.
Može nastati zbog infekcije, ozljede ili drugih uzroka, ali je povezan i s bolestima kod kojih imunološki sustav uzrokuje upalu. National Eye Institute među stanjima povezanima s uveitisom navodi, primjerice, ankilozantni spondilitis, psorijazu i reumatoidni artritis.
Ponekad se uveitis pojavi prije drugih jasnih simptoma sistemske bolesti. Zato liječnik kod ponavljajućih epizoda može preporučiti dodatne pretrage.
Kada crveno oko nije običan konjunktivitis?
Crveno oko nije dijagnoza, nego simptom. Može nastati zbog suhoće, alergije ili konjunktivitisa, ali i zbog upale dubljih struktura oka.
Posebno treba obratiti pozornost ako je oko crveno i bolno, ako smeta svjetlo ili se vid pogoršao. Takva kombinacija nije tipična za jednostavnu iritaciju i zahtijeva oftalmološki pregled.
Primjerice, skleritis može izazvati izrazitu, duboku bol u oku, a često je povezan sa sistemskim upalnim bolestima.
Zašto oftalmolog može posumnjati na bolest koja nema veze samo s očima?
Određeni obrazac simptoma može liječniku dati razlog za dodatna pitanja. Ako se, primjerice, ponavlja upala oka ili postoji izrazita suhoća koja ne odgovara uobičajenom nalazu, važno je znati postoje li i bolovi ili oticanje zglobova, suha usta, promjene na koži, probavne tegobe ili drugi sistemski simptomi.
To ne znači da će oftalmolog na temelju pregleda oka postaviti dijagnozu autoimune bolesti. Očni nalaz može biti jedan dio slagalice koji vodi prema daljnjoj obradi kod reumatologa, internista ili drugog specijalista.
Jesu li očni simptomi doista ponekad prvi znak bolesti?
Da. Kod nekih upalnih bolesti očna manifestacija može prethoditi dijagnozi osnovnog stanja.
To je osobito poznato kod uveitisa povezanog s određenim spondiloartritisima. U dijela bolesnika epizoda akutnog prednjeg uveitisa može se pojaviti prije nego što je reumatološka bolest prepoznata.
Slično tome, izrazita suhoća očiju može biti jedan od simptoma zbog kojih započinje obrada za Sjögrenov sindrom.
Kada suhe oči zahtijevaju dodatnu obradu?
Povremena suhoća nakon cijelog dana pred ekranom najčešće nije razlog za sumnju na sistemsku bolest. Više pažnje zahtijeva dugotrajna i izražena suhoća koja se ne smanjuje uobičajenom njegom, osobito ako postoje i suha usta ili drugi simptomi.
Pregledom se može procijeniti količina i kvaliteta suza te stanje površine oka. Ako nalaz ili simptomi pobude sumnju na sistemsku bolest, mogu biti potrebne dodatne laboratorijske i specijalističke pretrage.
Samo na temelju suhih očiju nije moguće zaključiti da osoba ima autoimunu bolest.
Kada treba što prije potražiti oftalmologa?
Pregled ne treba odgađati ako se pojave jaka bol u oku, naglo pogoršanje vida, izražena osjetljivost na svjetlo, intenzivno ili jednostrano crvenilo, nove plutajuće mutnine ili bljeskovi.
Kod osobe kojoj je već dijagnosticirana autoimuna bolest nove očne simptome također treba spomenuti liječniku. Oni mogu biti povezani s osnovnom bolešću, ali i s drugim potpuno neovisnim očnim problemom.
Oči ponekad otkrivaju više od problema s vidom
Većina suhih ili crvenih očiju neće biti prvi znak autoimune bolesti. Ipak, ponavljajuće upale, izrazita suhoća, bol, fotofobija ili promjene vida mogu biti razlog za detaljniji pregled.
Oko je dio organizma i sistemske bolesti mogu ostaviti trag i na njegovim strukturama. Upravo zato oftalmološki pregled ponekad može biti prvi korak prema otkrivanju problema koji nije ograničen samo na oči.
