Ako prolazite kroz napeto razdoblje, prije ili kasnije pojavit će se simptomi stresa. Nekad su to nervoza, umor i osjećaj da ste na rubu, a nekad posežete za hranom, kofeinom ili radite još više, iako osjećate da vam treba predah. Ono što se rjeđe spominje jest da stres može utjecati i na oči.
Kada je tijelo dugo u stanju napetosti, to ne osjećaju samo živci i mišići, nego i vid. Dobra je vijest da su te smetnje najčešće prolazne. Ako se, međutim, problem s očima ponavlja, traje ili se pogoršava, tada ga ne treba pripisivati samo stresu, nego se treba javiti oftalmologu. Američka oftalmološka akademija navodi da stres i anksioznost mogu biti povezani s različitim očnim smetnjama, uključujući suhoću oka, trzanje kapka i privremene promjene vida.
Koje probleme s očima može izazvati stres?
Kad ste pod velikim pritiskom, oči mogu reagirati na više načina. Netko osjeti samo laganu nelagodu, a netko primijeti vrlo konkretne simptome koji ga zabrinu.
Tunelski vid
Kod jakog stresa ili anksioznosti može se privremeno pojaviti osjećaj da vam je sužen periferni vid, kao da jasno vidite samo ono što je ispred vas. To se često opisuje kao tunelski vid. Važno je naglasiti da tunelski vid može imati i druge, ozbiljnije uzroke, pa ako se ponavlja ili se pojavi naglo i izraženo, potreban je pregled.
Osjetljivost na svjetlo
Ako vam u stresnom razdoblju odjednom smeta svjetlo koje vam inače nije smetalo, moguće je da je riječ o reakciji tijela na dugotrajniju napetost. Kod stresa se može pojačati osjetljivost na svjetlo, osobito ako ste neispavani, napeti i dugo gledate u ekran. Američko optometrijsko udruženje (AOA) navodi da dugotrajan stres može pojačati osjetljivost na svjetlo i uzrokovati naprezanje očiju.
Titranje oka
Titranje oka ili trzanje kapka vrlo je česta tegoba i najčešće nije opasna. NHS navodi da su trzaji često povezani sa stresom i anksioznošću, umorom te unosom kofeina ili alkohola. Upravo zato se često javljaju u razdobljima kada „gurate” bez dovoljno sna i odmora.
Suhe oči ili pojačano suzenje
Iako zvuči kontradiktorno, stres kod nekih ljudi može biti povezan sa suhoćom oka, a kod drugih s pojačanim suzenjem. Tijelo pod stresom reagira različito, a dodatno situaciju pogoršavaju dugo gledanje u ekran, manje treptanja i umor. AAO navodi povezanost stresa i simptoma suhog oka, što je jedan od češćih razloga peckanja, grebanja i nelagode u očima.
Zamagljen vid
Blago zamućenje vida može se javiti kad ste pod stresom, iscrpljeni ili jako napeti. No zamagljen vid nije specifičan simptom i može imati mnogo uzroka, od suhog oka i dioptrije do ozbiljnijih stanja. Zato je važno pratiti koliko traje i kako izgleda. Ako je naglo, jako ili praćeno drugim simptomima, treba se javiti liječniku. Zamućen vid čest je simptom s mnogo mogućih uzroka, uključujući i suhoću oka.
Naprezanje očiju
Naprezanje očiju često povezujemo s dugim radom na računalu, ali stres to može dodatno pojačati. Kada ste napeti, mišići lica i oko očiju češće su stisnuti, a koncentracija je „ukočena”, pa oči rade pod dodatnim opterećenjem. To se osobito osjeti navečer, nakon dana provedenog pred ekranom.
Plutajuće čestice pred očima
Ljudi ih najčešće opisuju kao sitne točkice, končiće ili sjene koje „plutaju” pred okom. U većini slučajeva to nije hitno stanje, ali ako se čestice pojave naglo, ako ih odjednom ima puno više ili su praćene bljeskovima svjetla, potrebno je odmah na pregled jer to može upućivati na ozbiljniji problem, uključujući promjene na mrežnici.
Zašto stres utječe na oči?
Kada ste tjeskobni ili pod pritiskom, tijelo ulazi u poznati odgovor „bori se ili bježi”. Tada se pojačava lučenje adrenalina, ubrzava se puls i tijelo se priprema na prijetnju. Adrenalin ubrzava rad srca i povisuje tlak, što je dio normalne stresne reakcije organizma.
U tom stanju mogu se proširiti i zjenice. Anksioznost i stres mogu dovesti do širenja zjenica zbog adrenalina. To kratkoročno može pojačati osjetljivost na svjetlo i osjećaj naprezanja očiju, osobito ako stres traje danima ili tjednima.
Osim toga, kad ste dugo napeti, napeti su i mišići oko očiju i lica. Zato se mogu pojaviti trzanje kapka, osjećaj težine u očima, peckanje ili glavobolja u području čela i oko očiju. Ako tome dodate manjak sna, puno ekrana i više kave nego inače, smetnje su još izraženije. NHS posebno ističe stres, umor i kofein kao česte okidače trzanja oka.
Kako si pomoći kada sumnjate da su smetnje povezane sa stresom?
Ako mislite da su vaše očne smetnje povezane sa stresom, prvi korak nije panika, nego usporavanje. Oči vam često samo šalju signal da je tijelo preopterećeno. Ne trebate odjednom promijeniti cijeli život, ali trebate smanjiti opterećenje barem toliko da se živčani sustav smiri. Najviše pomažu jednostavne stvari koje su stvarno izvedive:
- Topla kupka ili tuš, bez mobitela i ekrana, mogu pomoći da popusti napetost u tijelu. Nekome više odgovara šetnja, nekome lagano istezanje, nekome vođeno disanje ili kratka meditacija. Bitno je da tijelu date signal da opasnost nije stvarna i da se može „ugasiti alarm”.
- Ako ste cijeli dan za računalom, uvedite kratke pauze. I kada ste u gužvi, dvije minute odmora za oči mogu napraviti razliku. Pomaže i smanjenje kofeina, osobito ako imate trzanje kapka, te više sna nekoliko dana zaredom. NHS i Moorfields navode upravo stres, umor i kofein među najčešćim uzrocima trzanja očiju.
Kod suhoće i peckanja dodatno pomaže:
-
češće treptanje dok radite za ekranom
-
redovite pauze
-
ovlaživanje zraka
-
po potrebi umjetne suze (prema savjetu stručnjaka)
Kada treba otići oftalmologu, a ne čekati da prođe
Iako su smetnje povezane sa stresom često prolazne, postoje situacije kada ih ne treba pripisivati stresu bez pregleda.
Javite se oftalmologu ako:
-
zamagljen vid traje ili se pogoršava
-
smetnje se stalno vraćaju
-
pojavi se nagli gubitak dijela vida
-
imate bljeskove svjetla ili naglo više „plutajućih” čestica
-
bol u oku je jaka
-
smeta vam svjetlo toliko da ne možete normalno funkcionirati
Drugim riječima, stres može biti okidač, ali ne smije biti izgovor da se ozbiljan simptom zanemari. Ako problem traje, treba ga provjeriti.
Što ako je stres postao svakodnevica?
Ako ste većinu vremena napeti, iscrpljeni i osjećate da ste stalno na rubu, možda problem više nije samo tempo života, nego i kronični stres ili anksioznost. U tom slučaju ima smisla razgovarati s liječnikom obiteljske medicine ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Kada se smanji razina stresa, često se smanje i očne tegobe. To je dobar znak da je tijelo reagiralo na preopterećenje, a ne da se razvija trajni očni problem. No ako smetnje ostanu, tada je pregled kod oftalmologa sljedeći logičan korak.
Ako imate pitanja ili želite provjeriti jesu li vaše smetnje povezane sa stresom ili nečim drugim, javite se stručnjacima. Ponekad je dovoljan pregled da se smirite, a ponekad upravo pregled otkrije problem na vrijeme.
- https://www.aao.org/eye-health/tips-prevention/anxiety-stress-dry-eye-glaucoma-iop
- https://www.aoa.org/healthy-eyes/caring-for-your-eyes/mental-health-and-your-eyes
- https://www.nhs.uk/symptoms/twitching-eyes-and-muscles/
- https://www.moorfields.nhs.uk/about-us/news-and-blogs/news/why-your-eyelids-twitch
- https://my.clevelandclinic.org/health/symptoms/22238-dilated-pupils
- https://my.clevelandclinic.org/health/symptoms/24435-tunnel-vision-peripheral-vision-loss
- https://my.clevelandclinic.org/health/symptoms/24262-blurred-vision
- https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/stress/art-20046037
- https://www.clevelandclinicabudhabi.ae/en/health-hub/health-resource/diseases-and-conditions/vision-problems-in-maturing-adults
