Žutica (ikterus) je stanje koje se očituje žućkastim obojenjem kože, bjeloočnica (bijelog dijela oka) i sluznica uslijed nakupljanja bilirubina u tijelu. Bilirubin je žuto-narančasti pigment koji nastaje razgradnjom starih crvenih krvnih stanica, a zdrava ga jetra izlučuje putem žuči. Kada razina bilirubina u krvi poraste iznad normalnih vrijednosti, višak se počinje taložiti u tkivima - izvana to primjećujemo kao žutilo kože i očiju, što nazivamo žuticom. Važno je znati da je žutica simptom, a ne samostalna bolest - obično upućuje na poremećaj rada jetre, žučnog mjehura ili krvnih stanica. U novorođenčadi je blaža žutica vrlo česta i najčešće prolazna, dok pojava žutice u starije djece i odraslih gotovo uvijek znači da nešto nije u redu sa zdravljem te zahtijeva liječničku pažnju.
Zašto se pojavljuje žutica (uzroci kod djece i odraslih)?
Mehanizam nastanka žutice povezan je s poremećajem u proizvodnji, metabolizmu ili izlučivanju bilirubina. Prema tome razlikujemo tri glavna tipa žutice: hemolitičku (zbog pojačanog raspada eritrocita), hepatocelularnu (zbog bolesti ili oštećenja stanica jetre) i opstruktivnu (zbog začepljenja žučnih puteva). Konkretni uzroci vrlo su raznoliki. Primjerice, žutica se može javiti uslijed:
-
Bolesti jetre i žučnih puteva: virusni hepatitis (npr. hepatitis A, B, C) ili druge infekcije jetre, ciroza, alkoholno oštećenje jetre, autoimune bolesti jetre, tumori jetre i gušterače, upala ili žučni kamenci koji blokiraju odvod žuči. U Hrvatskoj se virusni hepatitis A kolokvijalno naziva i “zarazna žutica” ili “bolest prljavih ruku” jer je vrlo zarazan i uzrokuje akutnu upalu jetre sa žućenjem kože i očiju.
-
Povećan raspad eritrocita: velike modrice (hematomi) ili hemolitička anemija mogu dovesti do oslobađanja previše bilirubina iz krvi prije nego što ga jetra stigne preraditi. To se može dogoditi i kod novorođenčadi zbog nekompatibilnosti krvnih grupa majke i djeteta ili urođenih poremećaja eritrocita.
-
Lijekovi i toksini: neki lijekovi (npr. prekomjerne doze paracetamola, određeni antibiotici, steroidi, kontraceptivi) i otrovanja mogu oštetiti jetru ili crvene krvne stanice, što rezultira žuticom.
-
Nasljedni poremećaji metabolizma bilirubina: npr. Gilbertov sindrom je benigni genetski poremećaj kod ~5% populacije koji usporava metabolizam bilirubina i može uzrokovati blago povremeno žućenje bjeloočnica, ali bez drugih simptoma i bez potrebe za liječenjem .
Žutica je dakle moguća u bilo kojoj životnoj dobi i uvijek je važno otkriti njezin uzrok. U dojenčadi se najčešće radi o novorođenačkoj žutici koja je prolazna; u djece i odraslih češće je posljedica infekcija (poput hepatitisa) ili drugih bolesti koje treba liječiti.
Prvi znakovi žutice na očima - žutilo bjeloočnica
Najraniji i najuočljiviji znak žutice često su žute bjeloočnice, odnosno žućkasta boja inače bijelih dijelova oka. Kod blage žutice koža može izgledati normalno, ali oči već pokazuju žućkastu nijansu. Upravo zato liječnici pri pregledu sumnje na žuticu uvijek pogledaju oči pacijenta na prirodnom svjetlu.
Uobičajeni simptomi žutice uključuju žućkastu nijansu bjeloočnica (sclera) i kože, često praćenu i drugim znakovima poput tamnog urina, svijetle stolice ili svrbeža kože . No žutilo očiju - koje se stručno naziva konjunktivalni ikterus ili pogrešno “skleralni ikterus” - često je prvi vidljivi znak.
Već i blago povišenje bilirubina (iznad ~2-3 mg/dL) može uzrokovati da oči poprime žutu boju, dok je za vidljivo žućenje kože potreban viši nivo (~4-5 mg/dL) . Drugim riječima, oči “signaliziraju” žuticu prije ostatka tijela.
Zašto oči požute prve? Kako razina bilirubina u krvi raste, najprije požute bjeloočnice, a zatim koža. Razlog je u građi oka - očna spojnica (konjunktiva) koja prekriva bjeloočnicu bogata je elastičnim vlaknima i krvnim žilama, pa bilirubin lako dospijeva i veže se u to tkivo.
S druge strane, sama bjeloočnica ispod spojnica je slabo prokrvljena, pa se direktno u njoj malo bilirubina taloži. Žuta boja koju vidimo na “bijelom dijelu oka” zapravo je nakupljanje pigmenta u spojnici iznad bjeloočnice. Oči imaju i svijetlu podlogu pa je promjena boje odmah uočljiva, dok se na koži (osobito tamnijoj) žutilo teže primjećuje. Stoga blaga žutica gotovo uvijek prvo postane vidljiva na očima.
Važno je napomenuti da žutica uzrokuje samo promjenu boje oka, ali ne i poremećaj vida - žute oči same po sebi ne zamućuju vid niti oštećuju oko. Žutilo postupno nestaje liječenjem uzroka i padom razine bilirubina. (Napomena: Lokalizirano žućkasto zadebljanje na bjeloočnici zvano pinguecula nije žutica, već dobroćudna promjena uzrokovana npr. suncem - razlikuje se po tome što kod prave žutice cijele bjeloočnice ravnomjerno požute.)
Žutica kod djece i odraslih - koje su razlike?
Novorođenačka žutica vrlo je česta – oko 60–80% beba razvije blago žućenje kože i očiju u prvom tjednu života. Nastaje zbog toga što novorođenče ima višak crvenih krvnih stanica koje se nakon poroda ubrzano razgrađuju, a nezrela jetra još ne uspijeva dovoljno brzo izlučiti sav bilirubin. Tada se javlja fiziološka žutica 2-4 dana nakon rođenja, koja obično dosegne vrhunac oko 3-5. dana i povlači se sama u roku od dva tjedna.
Beba s fiziološkom žuticom uglavnom nema drugih simptoma i dobro jede. Roditelji mogu posumnjati na žuticu ako primijete da koža novorođenčeta žuti (provjera: nježno pritisnite čelo ili nos bebe - ako područje izgleda žuto, prisutna je žutica ). U rodilištu se sva novorođenčad pregledava na žuticu, a po potrebi mjeri se razina bilirubina u krvi.
U većini slučajeva novorođenačka žutica je bezopasna i prolazna. Međutim, ako potraje dulje od dva tjedna ili je izrazito jaka, može upućivati na problem (patološka žutica) - npr. hemolitičku bolest zbog nekompatibilnosti Rh faktora majke i djeteta, urođenu grešku metabolizma ili infekciju.
Tada beba može imati vrlo visoke vrijednosti bilirubina koje su opasne jer se bilirubin može početi taložiti u moždanim tkivima. Neliječena teška žutica u dojenčeta može dovesti do oštećenja mozga (kernikterus), što uzrokuje trajne posljedice poput gluhoće ili cerebralne paralize. Srećom, to je rijetko uz pravovremeno liječenje (fototerapija, transfuzija i dr.).
U djece starije od novorođenačke dobi žutica više nije uobičajena pojava i uvijek zahtijeva obradu - najčešće se radi o virusnom hepatitisu (tzv. zaraznoj žutici) ili nekom metaboličkom poremećaju. Simptomi žutice kod veće djece slični su onima u odraslih - osim žutila očiju i kože, često se javljaju povišena temperatura, povraćanje, bolovi u trbuhu ili tamna mokraća ako je uzrok infekcija. Djeca ponekad žuticu podnose lakše od odraslih (npr. hepatitis A u djece može proći i s blažim simptomima), no svejedno je nužno liječničko praćenje.
U odraslih osoba pojava žutice uvijek je znak nekog poremećaja. Najčešće su to bolesti jetre (hepatitis B ili C, alkoholna bolest jetre, masna jetra), začepljenje žučnih vodova (kamenci) ili ubrzani raspad eritrocita zbog određene bolesti. Odrasli obično osim žutih očiju/kože imaju i druge tegobe: umor i slabost, gubitak apetita, tamno obojen urin, vrlo svijetlu stolicu, eventualno svrbež kože i sl.
Ti popratni simptomi ovise o uzroku - primjerice kod virusnih hepatitisa česta je žutica praćena simptomima nalik gripi, povišenom temperaturom i bolovima u mišićima, dok kod opstrukcije žučnih vodova može biti izraženiji bol u trbuhu ili svrbež bez temperature. Za razliku od djece, kod odraslih se žutica ne pojavljuje “bez razloga” te ju je važno shvatiti ozbiljno i obratiti se liječniku.
(Kod dugotrajne žutice u ranom djetinjstvu zabilježena je rijetka pojava zelenkasto-žutih trajnih naslaga u zubima djece, dok se kod odraslih s bolešću jetre takva promjena na zubima ne viđa .)
Žutica - kada potražiti liječničku pomoć i kako može pomoći oftalmolog?
Svako primjetno žućenje očiju ili kože razlog je da se javite liječniku. Iako blaga žutica ponekad može biti privremena (npr. kod Gilbertovog sindroma ili blažeg hepatitisa koji prolazi), bez pregleda se ne može znati radi li se o bezazlenoj pojavi ili znaku ozbiljne bolesti.
Stoga je najbolje ne čekati - ako primijetite da su vam bjeloočnice žućkaste ili da je koža požutjela, obratite se svom liječniku. To posebno vrijedi ako su prisutni i dodatni simptomi poput bolova u trbuhu, povraćanja, vrućice, tamne mokraće ili neuobičajene pospanosti. Kod beba obavezno kontaktirajte pedijatra ako žutica traje duže od dva tjedna ili se pojačava, ili ako je beba letargična, slabo jede ili ima visoku temperaturu . U svim tim situacijama potrebne su liječničke pretrage (krvni testovi, ultrazvuk i dr.) kako bi se utvrdio uzrok žutice i započelo liječenje.
Oftalmolog (liječnik specijalist za oči) također može odigrati važnu ulogu kod žutice. Ponekad će upravo oftalmolog prvi uočiti znakove žutice - primjerice, ako pacijent dolazi zbog “žutih očiju”, pregled oka može potvrditi da se radi o nakupljanju bilirubina, a ne o nekoj primarnoj očnoj bolesti.
Oftalmolog će tada pacijenta uputiti na daljnju obradu (npr. pretrage funkcije jetre) kako bi se našao uzrok. Također, očnim pregledom se mogu otkriti i druge promjene povezane s bolestima jetre: suhoća oka (česta kod bolesnika s primarnom bilijarnom cirozom i drugim autoimunim bolestima jetre), naslage kolesterola na vjeđama (xanthelasma), pa i oštećenja mrežnice ili živaca u kasnijim stadijima bolesti.
Oftalmolog može pomoći ublažiti očnu suhoću propisivanjem umjetnih suza ili drugih terapija ako je potrebno. Ukoliko su bjeloočnice žute, a uzrok je poznat (npr. kronična bolest jetre), redoviti pregledi oka preporučuju se kako bi se na vrijeme otkrile i liječile komplikacije poput poremećaja vida zbog manjka vitamina A ili dijabetičke retinopatije kod povezanog dijabetesa. Ukratko, oftalmolog može potvrditi da žutilo očiju doista upućuje na sistemski problem i surađivati s drugim specijalistima (npr. gastroenterologom, infektologom) u zbrinjavanju bolesnika.
Moguće komplikacije ako se žutica zanemari
Ignoriranje žutice ili odgađanje odlaska liječniku može dovesti do težih komplikacija - ne zbog same žutice, već zbog progresije osnovnog uzroka. Ako je žutica znak virusnog hepatitisa ili druge infekcije, neliječenje može rezultirati akutnim zatajenjem jetre ili prelaskom bolesti u kronični oblik.
Kronični hepatitis B ili C, na primjer, može dovesti do ciroze jetre, zatajenja jetre ili raka jetre, pa i smrtnog ishoda ako se ne liječi. Opstrukcija žučnih vodova (npr. zbog kamenca) može prerasti u infekciju žučnjaka i sepsu. Kod hemolitičke žutice ne liječi li se uzrok, može nastupiti teška anemija ili žučni kamenci zbog taloženja pigmenta.
Posebno je dramatična komplikacija akutna bilirubinska encefalopatija u novorođenčadi - izrazito visoke vrijednosti bilirubina kod bebe mogu uzrokovati prolazak tog pigmenta u mozak i trajna oštećenja (spomenuti kernikterus s posljedicama poput cerebralne paralize) . Zbog svega navedenog, žuticu ne treba shvatiti olako. Što se prije utvrdi uzrok i započne terapija, to je manja mogućnost trajnih posljedica po jetru, vid i opće zdravlje.
Savjeti za zdravlje očiju ako imate problema s jetrom ili žuticom
Briga o zdravlju jetre pozitivno će se odraziti i na zdravlje vaših očiju. Evo nekoliko savjeta kako očuvati vid i oči u kontekstu bolesti jetre ili žutice:
-
Smanjite ili izbjegavajte alkohol: Pretjerana konzumacija alkohola jedan je od najvećih uzročnika oštećenja jetre. Rano upozorenje oštećenja jetre često je upravo žutica u očima (pojava žutih bjeloočnica). Umjerena konzumacija ili apstinencija od alkohola pomaže zaštititi jetru, a time posredno štiti i oči od pojave žutice.
-
Jedite zdravu, uravnoteženu prehranu: Nutritivno bogata hrana pomaže jetri da učinkovito metabolizira toksine i apsorbira važne vitamine. Posebno je važan vitamin A za zdravlje očiju, no pazite - kod bolesti jetre često je prisutan nedostatak vitamina A, što može uzrokovati noćno sljepilo i suhe oči. Nikako nemojte samoinicijativno uzimati megadoze vitamina A jer pretjerane količine mogu biti toksične za jetru - uvijek se posavjetujte s liječnikom oko suplementacije. U prehranu uključite raznoliko voće i povrće (mrkva, špinat, kelj - za provitamin A), dovoljno proteina i zdrave masnoće (riba bogata omega-3 masnim kiselinama) kako biste očuvali i jetru i oči.
-
Hidratacija i njega očiju: Pijte dovoljno vode kako biste pomogli tijelu (i jetri) u eliminaciji štetnih tvari. Kod nekih bolesti jetre (poput primarne bilijarne ciroze ili kroničnog hepatitisa) česte su suhe oči . Ako imate osjećaj suhoće, peckanja ili pijeska u očima, koristite umjetne suze prema savjetu liječnika. Redovito trepćite i odmarajte oči, pogotovo ako radite za ekranom, kako biste spriječili dodatno isušivanje.
-
Redovito kontrolirajte oči: Osobe s kroničnim bolestima jetre trebale bi obaviti očni pregled barem jednom godišnje. Oftalmolog može pratiti pojavljuju li se komplikacije poput spomenutih naslaga na vjeđama (xanthelasma - žućkasti kolesterolski plakovi), promjene na rožnici ili mrežnici, ili pogoršanje vida uslijed nedostatka vitamina A ili drugih metaboličkih poremećaja . Rana detekcija omogućuje pravodobno liječenje i bolju prognozu za vid.
-
Štitite oči izvana: Iako sunčanje i UV zračenje nisu direktno povezani s jetrom, uvijek je dobro nositi kvalitetne sunčane naočale koje štite oči - osobito ako vam je zbog žutice koža oko očiju osjetljivija ili imate svrbež pa trljate oči. Zaštita očiju od jakog svjetla, prašine i iritansa spriječit će dodatne upale ili iritacije dok se oporavljate od osnovne bolesti.
Žutica je važan signal kojim nam oči i koža poručuju da nešto nije u redu s našom jetrom ili metabolizmom. Obratite pažnju na svoje bjeloočnice - normalno su bijele, pa svaka žućkasta promjena zahtijeva pozornost. Pravodobnim odlaskom liječniku, dijagnosticiranjem uzroka i pridržavanjem savjeta o zdravom načinu života, možete uspješno liječiti uzrok žutice te sačuvati zdravlje i jetre i očiju.
