Zrak izgleda mutno, osjeti se miris dima, a nakon samo nekoliko minuta na otvorenom oči počinju peći i suziti. Takve tegobe nisu neobične kada je kvaliteta zraka loša.
Oči su, za razliku od većine drugih organa, neprestano izravno izložene okolišu. Površina oka svakodnevno dolazi u kontakt s prašinom, dimom, ispušnim plinovima i sitnim česticama iz zraka, a istraživanja sve jasnije povezuju onečišćenje zraka s iritacijom i bolestima očne površine.
Kako onečišćen zrak utječe na oči?
Onečišćeni zrak nije jedna tvar. U njemu se mogu nalaziti sitne lebdeće čestice PM2.5 i PM10, dušikov dioksid, ozon, sumporov dioksid, dim i različiti produkti izgaranja.
Kada takve tvari dođu u kontakt s površinom oka, mogu nadražiti suzni film, spojnicu i rožnicu. Najčešće posljedice su peckanje, svrbež, crvenilo, osjećaj pijeska u očima i pojačano suzenje. Sustavni pregled više od stotinu istraživanja povezao je izloženost lebdećim česticama s upalnim i oksidativnim promjenama na površini oka te simptomima suhog oka, konjunktivitisa i očnih alergija.
Zašto smog izaziva peckanje očiju?
Smog nastaje kada se različiti onečišćivači zadržavaju u zraku, a posebno je čest u gusto naseljenim područjima s puno prometa, industrije i grijanja na kruta goriva.
Za oči je problematično to što sitne čestice i plinoviti onečišćivači dolaze u neposredan kontakt sa suznim filmom. Ako je njegova zaštitna funkcija narušena, površina oka može postati osjetljivija.
Kod nekoga će posljedica biti samo kratkotrajno peckanje tijekom boravka vani. Kod osoba koje već imaju suho oko, blefaritis ili alergijski konjunktivitis, simptomi mogu biti izraženiji.
Dim i oči: zašto odmah počnu suziti?
Dim je vrlo učinkovit iritans. To vrijedi za cigaretni dim, dim iz peći i kamina, ali i dim šumskih požara.
Dim šumskih požara sastoji se od mješavine plinova i vrlo sitnih čestica. CDC među neposrednim posljedicama izloženosti navodi upravo peckanje očiju, uz iritaciju nosa i grla.
Pojačano suzenje zapravo je obrambena reakcija. Oko pokušava razrijediti i ukloniti tvari koje nadražuju njegovu površinu.
Zanimljivo je da oči zbog toga mogu istodobno suziti i biti suhe. Refleksno suzenje ne znači nužno da je suzni film kvalitetan i stabilan.
Mogu li PM2.5 i PM10 uzrokovati suhe oči?
Istraživanja pokazuju povezanost između izloženosti lebdećim česticama i poremećaja očne površine, uključujući suho oko. PM čestice mogu potaknuti upalne procese i oksidativni stres te utjecati na sastav suza.
To može objasniti zašto se tijekom dana s vrlo lošom kvalitetom zraka kod nekih ljudi pojavljuju simptomi slični klasičnom suhom oku: peckanje, osjećaj stranog tijela, umor očiju i povremeno zamućenje vida.
Problem može biti još izraženiji u hladnijem dijelu godine, kada se onečišćenju vanjskog zraka pridružuju grijani i suhi unutarnji prostori.
Onečišćen zrak i kontaktne leće
Osobe koje nose kontaktne leće mogu biti osjetljivije na neugodu kada je zrak pun dima, prašine ili drugih iritansa.
Kontaktna leća nalazi se izravno na suznom filmu, a nošenje leća samo po sebi može kod nekih osoba pridonijeti osjećaju suhoće. Ako se na to nadoveže dim ili smog, leće koje inače bez problema nosite cijeli dan mogu početi smetati ranije.
Ako oči peku, postanu izrazito crvene ili je leća odjednom neugodna, nemojte pokušavati izdržati do kraja dana. Skinite leće čistim rukama i prijeđite na naočale. CDC preporučuje da osobe koje nose kontaktne leće kod neuobičajene iritacije odmah uklone leće i ne vraćaju ih dok se problem ne razjasni.
Kako zaštititi oči kada je zrak onečišćen?
Najbolja zaštita je smanjenje izloženosti. Ako je kvaliteta zraka izrazito loša, ima smisla skratiti dulji boravak na otvorenom, posebno ako primjećujete da vam smog ili dim redovito izazivaju simptome.
Naočale ili sunčane naočale mogu djelomično zaštititi oči od izravnog strujanja zraka i većih čestica, iako ih ne mogu potpuno izolirati od onečišćenja.
Ako su oči suhe i nadražene, umjetne suze mogu pomoći u vlaženju i ispiranju površine oka. Kod učestale uporabe često se biraju pripravci bez konzervansa, ali najbolje je odabrati ih prema preporuci oftalmologa ili ljekarnika, osobito ako nosite kontaktne leće.
U zatvorenom prostoru korisno je izbjegavati cigaretni dim, redovito provjetravati kada je vanjska kvaliteta zraka dobra i spriječiti pretjerano isušivanje zraka grijanjem.
Je li crvenilo od smoga isto što i konjunktivitis?
Dim, prašina, ispušni plinovi i drugi onečišćivači mogu izazvati iritativni konjunktivitis, odnosno upalu i crvenilo spojnice izazvano iritansom, a ne virusom ili bakterijom. CDC navodi unutarnje i vanjsko onečišćenje zraka, uključujući dim, prašinu i kemijske pare, među mogućim neinfektivnim uzrocima konjunktivitisa.
Simptomi se mogu smanjiti nakon udaljavanja od izvora onečišćenja, ali nije uvijek moguće samo prema izgledu oka utvrditi pravi uzrok crvenila.
Kada peckanje očiju zahtijeva pregled?
Blago peckanje koje se pojavi nakon boravka u dimu ili smogu i povuče nakon dolaska u čišći prostor najčešće nije razlog za zabrinutost.
Drugačije je ako se jave jaka bol, izražena osjetljivost na svjetlo, značajno zamućenje vida, obilni iscjedak ili crvenilo koje ne prolazi i pogoršava se.
Posebno oprezne trebaju biti osobe koje nose kontaktne leće. Bolno crveno oko kod nositelja leća ne treba automatski pripisati smogu ili suhoći jer slične simptome mogu uzrokovati i ozbiljnije upale rožnice.
Onečišćen zrak najčešće povezujemo s plućima i disanjem, ali oči su među prvim dijelovima tijela koji dolaze u kontakt s njim. Ako vas zato oči počnu peći čim se nad gradom pojavi smog ili u zraku osjetite dim, vrlo je moguće da vam upravo one prve govore da kvaliteta zraka nije najbolja.
