Uočili ste da vam se svjetlost čini drugačija, možda žućkasta, mada niste unedavno mijenjali naočale ili leće? Žućkasta svjetlost i ova promjena u percepciji boja može se činiti beznačajna, ali ponekad skriva ozbiljne zdravstvene probleme koji zahtijevaju hitnu stručnu pažnju.
Što znači kada vidimo žućkastu svjetlost?
Promjena u doživljaju boja, osobito kad se svjetlost čini žućkasta ili kada određene nijanse izgledaju drugačije nego inače, može biti prvi simptom poremećaja vida koji zahvaća važne strukture oka ili živčanog sustava. Za razliku od uobičajenih promjena percepcije vezanih uz skidanje naočala, ova promjena nastaje bez povezanosti s optičkim pomagalima i često ukazuje na dublji problem.
Normalna percepcija boja ovisi o ispravnom funkcioniranju čunjića u mrežnici - fotoreceptorskih stanica zaduženih za raspoznavanje crvene, zelene i plave boje. Kada se svjetlost doimlje žućkasta, to može značiti da su određeni čunjići oštećeni ili da im signali ne stižu pravilno do mozga.
Makularna degeneracija - napad na centar vida
Jedan od najčešćih uzroka promjene percepcije boja kod starijih osoba je degeneracija žute pjege (makule). Makula je središnji dio mrežnice koji sadrži najveću koncentraciju čunjića i omogućuje nam oštar centralni vid te razlikovanje boja i finih detalja.
Starosna makularna degeneracija pogađa ljude starije od 50 godina i jedan je od vodećih uzroka gubitka centralnog vida u razvijenim zemljama. Simptomi uključuju zamagljen ili iskrivljen centralni vid, poteškoće u prepoznavanju lica, potrebu za jače svjetlo tijekom čitanja te značajno - smanjenu sposobnost razlikovanja boja. Boje mogu izgledati blijeđe, a žućkasta percepcija svjetlosti jedan je od ranih znakova problema s makulum.
Postoje dva oblika makularne degeneracije - suhi i vlažni. Suhi oblik je češći i nastaje kad dijelovi makule s godinama postanu tanji te se pojave sitne nakupine proteina zvane druze. Vlažni oblik je rjeđi, ali može dovesti do težeg gubitka vida jer abnormalne krvne žile počnu rasti ispod mrežnice i propuštaju tekućinu.
Oštećenja vidnog živca
Promjene u percepciji boja mogu biti i znak oštećenja vidnog živca - snopa živčanih vlakana koji prenose vizualne informacije iz oka u mozak. Optički neuritis ili upala vidnog živca česta je bolest koja pogađa odrasle osobe u dobi od 20 do 40 godina, češće žene.
Tipični simptomi optičkog neuritisa uključuju naglo smanjenje vidljivosti koje se razvija u nekoliko sati ili dana, značajno opadanje oštrine vida u središnjem području, tupu bol u oku potaknutu pokretima oka te - važno za našu temu - smanjenu zasićenost boja. Kod tipične upale vidnog živca posebno je zahvaćena percepcija crvene boje, što može dovesti do žućkaste percepcije ostatka spektra.
Optički neuritis često je prvi znak multiple skleroze. Osobe koje dožive upalu vidnog živca imaju povećan rizik od razvijanja multiple skleroze u idućih pet godina, osobito ako magnetska rezonancija pokaže demijelinizaciju. Ostali uzroci optičkog neuritisa uključuju infekcije poput virusa, bakterije, upalu sinusa, dijabetes, vaskularne probleme ili izlaganje određenim kemikalijama.
Ishemijska optička neuropatija
Još jedan ozbiljan uzrok promjene percepcije boja je ishemijska optička neuropatija - oštećenje glave vidnog živca uzrokovano prekidom cirkulacije u krvnim žilama. Ovo stanje može dovesti do trajnog gubitka vida i često se javlja kod osoba s visokim krvnim tlakom, dijabetesom ili drugim vaskularnim problemima.
Stečeni poremećaji kolornog vida
Za razliku od urođenog daltonizma, stečeni poremećaji kolornog vida mogu se razviti zbog različitih bolesti i stanja. Sljepoća za plavo-žutu boju može biti uzrokovana bolesti vidnog živca i obično je posljedica stečene bolest. Neurološke bolesti poput Parkinsonove mogu utjecati na živčane stanice mrežnice te dovesti do promjena u percepciji boja.
Također, određeni lijekovi mogu utjecati na percepciju boja. Antiepileptik tiagabin smanjuje sposobnost prepoznavanja boja kod oko 41% osoba koje ga uzimaju. Kemikalije poput olova, metilnog alkohola, kinina ili arsena također mogu oštetiti vidni živac i promijeniti percepciju boja.
Očna mrena i druge bolesti oka
Očna mrena (katarakta) može uzrokovati zamućenje vida koje utječe na percepciju boja, čineći ih blijedima ili žućkastima. Na sreću, operacija katarakte može vratiti normalan vid boja zamjenom prirodnih zamućenih leća umjetnim intraokularnima lećama.
Kada je hitno potrebno posjetiti oftalmologa?
Promjena percepcije boja, osobito žućkasta percepcija svjetlosti, zahtijeva hitnu stručnu procjenu jer može biti simptom ozbiljnih stanja koja ugrožavaju vid. Obavezno se javite oftalmologu ako primijetite:
Nagle promjene vida
- Iznenadno zamagljen vid ili problemi s fokusiranjem
- Iskrivljenje slika ili pojava tamnih mrlja u središtu vida
- Gubitak dijela vidnog polja
- Pojava bljeskova ili svjetlucanja
Promjene u percepciji boja:
- Žućkasta percepcija svjetlosti bez povezanosti s naočalama
- Blijede ili "isprane" boje
- Poteškoće s razlikovanjem određenih boja koje ranije nije bilo
Popratni simptomi:
- Bol u oku, osobito ona koja se pojačava pokretanjem oka
- Glavobolje ili migrene
- Osjetljivost na svjetlo (fotofobija)
- Crvenilo ili iritacija očiju
Važnost ranog otkrivanja
Što je ranije otkrivena bolest oka, veća je šansa za očuvanje vida. Makularna degeneracija, optički neuritis i druge bolesti vidnog živca mogu se uspješnije liječiti ako su otkrivene u ranoj fazi. Degeneracija žute pjege, primjerice, može se usporiti određenim lijekovima i promjenama životnog stila ako se otkrije na vrijeme.
Redoviti oftalmološki pregledi posebno su važni za osobe starije od 40 godina, osobe s obiteljskom anamnezom bolesti očiju, dijabetičare i one s visokim krvnim tlakom. Ti pregledi mogu otkriti rane znakove bolesti prije nego što postanu simptomatske.
Što očekivati na pregledu?
Oftalmološki pregled uključuje ispitivanje centralne vidne oštrine, mjerenje očnog tlaka, pregled na biomikroskopu i pregled očne pozadine s prethodnim širenjem zjenica. Ako se otkrije sumnja na problem s makulom ili vidnim živcem, mogu se dodatno učiniti gonioskopija, testiranje vidnog polja, OCT (optička koherentna tomografija) ili fluoresceinska angiografija.
Za dijagnosticiranje optičkog neuritisa obično se koristi magnetska rezonancija mozga, testiranje vidnog polja i evocirani vidni potencijali. Ovi testovi pomažu utvrditi opseg oštećenja i planirati odgovarajuće liječenje.
Žućkasta svjetlost nije simptom koji biste trebali ignorirati. Iako ponekad može biti bezazlena, često ukazuje na ozbiljne probleme poput makularne degeneracije, optičkog neuritisa ili drugih bolesti vida koje zahtijevaju hitno liječenje. Rana dijagnoza i liječenje ključni su za očuvanje vida i sprječavanje trajnih oštećenja.
Ne čekajte da se simptomi pogoršaju - ako primijetite bilo kakve promjene u percepciji boja ili kvaliteti vida, odmah se obratite oftalmologu.
